Šta su zelene veštine?
Zelene veštine su suštinski deo obrazovanja svakog deteta u 21. veku – ali premalo škola ih uključuje. Evo zašto su toliko važne.
Klimatska kriza je jedan od najhitnijih izazova našeg vremena – i neće se rešiti sama.
Jedan od najvažnijih načina da pripremite decu i osigurate održivu budućnost za sve, je osigurati da su obrazovani i obučeni u zelenim veštinama. Zelene veštine opisuju znanje koje nam je svima potrebno za razvoj i život u održivom društvu i životnoj sredini.
Veliki deo edukacije usmeren je na pomoć deci da shvate kako svet funkcioniše. Čak i malu decu, na primer, uče da lopta pada na pod zbog gravitacije, da se voda pretvara u led kada su temperature hladne i da biljke rastu iz semena. Ali svet se menja, a mora se promeniti i ono o čemu deca uče – bilo da je to učenje o tome kako su ekosistemi povezani, zašto ozonski omotač štiti zemlju ili da ugljenik u atmosferi uzrokuje porast temperature.
Ove veštine mogu zvučati „odvojeno“ od drugih vrsta obrazovanja, ali budući da klima i okruženje utiču na svaki pojedinačni školski predmet (i dotiču svaki deo dečjih života), mogu se utkati u svaki aspekt nastavnog plana i programa.
Zelene veštine takođe pripremaju decu za njihovu buduću karijeru. Kako se klimatska kriza nastavlja, potrebno nam je sve više ljudi sa stručnim znanjem o održivosti i životnoj sredini – u svakoj pojedinačnoj industriji.
To može uključivati farmere koji su specijalizovani za tehnike niske emisije ugljenika, inženjere koji grade vetroturbine na moru ili arhitekte koji projektuju energetski efikasne zgrade. Takođe uključuje i one koji rade na zaštiti divljih životinja i staništa, kao što su naučnici iz oblasti životne sredine, radnici u šumarstvu i ekolozi. Uključuje čak i mnoge karijere koje možda ne zvuče kao „zeleni poslovi“, ali koje imaju važnu ulogu u održivijem društvu – poput mehaničara bicikala, konduktera u vozovima ili klimatski pismenih nastavnika.
I to uključuje pronalazače, vođe u razmišljanju i kreatore koji zamišljaju i stvaraju rešenja za održiviju planetu.
Što više podrške i obrazovanja možemo pružiti deci, od najranije dobi, to će više naše populacije biti deo klimatskog rešenja. Integracijom klimatskog obrazovanja i zelenih veština u školske nastavne planove i programe možemo podstaći generaciju informisanih i proaktivnih pojedinaca koji su opremljeni veštinama koje su im potrebne da se prilagode klimatskim promenama i zagovaraju ekološku održivost.
Uprkos hitnosti, mnoge zemlje u Evropi, centralnoj Aziji i drugde tek treba da implementiraju sveobuhvatne politike obrazovanja o klimi.
U svetu u kojem temperature brzo rastu, toplotni talasi, poplave i druge klimatske katastrofe su sve češći, a prirodna staništa se urušavaju, klimatske veštine su neophodne kao i učenje čitanja ili pisanja. I oni će u budućnosti biti sve važniji.