Strategija inkluzivnog obrazovanja u Crnoj Gori

Govorimo o mogućnostima

Djevojčica sa smetnjama u razvoju čita knjigu u vrtiću
UNICEF Crna Gora / Duško Miljanić / 2013

Istaknuti djelovi

Strategija inkluzivnog obrazovanja (2019-2025) određuje dalje pravce razvoja obrazovanja za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama[1]. Dokument predstavlja nastavak realizacije mjera Strategije inkluzivnog obrazovanja koja je obuhvatila period od 2014. do 2018. godine i oslanja se na obavezujuća međunarodna načela, standarde i preporuke Konvencije o pravima osoba s invaliditetom.

Strategija uključuje principe, teorijska i praktična dostignuća u pravcu razvoja potencijala djece sa posebnim obrazovnim potrebama, ali i samog društva. Pristup je zasnovan na pravima, ima za cilj prevenciju, uklanjanje prepreka u pogledu učešća i postignuća tokom školovanja za svu djecu.

Pri kreiranju inkluzivne obrazovne politike polazi se od uvjerenja da je ličnost svojstvo osobe iz koje proizilazi dostojanstvo, jednaka i neotuđiva prava u zajednici.

Ispunjenjem principa jednakih mogućnosti kroz inkluzivno obrazovanje pruža se izbor u skladu s individualnim mogućnostima djeteta sa posebnim obrazovnim potrebama, sprovodi edukacija bez diskriminacije. Aktivno se promoviše i implementira socijalni model gdje je akcenat na prilagođavanju društva i otklanjanju prepreka i barijera u okruženju, stavovima, uslugama, a ne smetnji ili teškoći u razvoju djeteta, omogućava se podrška i kontinuitet na svim nivoima za postizanje obrazovnih ishoda i individualnih karakteristika. Za to je neophodna bliska saradnja relevantnih javnih subjekata, partnera i civilnog društva koje vode promjeni na nivou zajednice i škole.

Sistem treba da pruži kontinuiranu podršku i stručnu pomoć, stimulativno i nerestriktivno okruženje za optimalan razvoj i obrazovanje, učini usluge dostupnim, njeguje participaciju i samostalnost, kreira ambijent za puno uključivanje, razvoj potencijala i izgradnju ličnosti cijeneći da je razvoj u ranom djetinjstvu ključ za ispunjen i produktivan život djeteta.

Obrazovna inkluzija treba da podstakne razumijevanje, prihvatanje, saradnju i tolerantnost, razvije otvorenost za druge, njihove karakteristike i različitost.

Strategija inkluzivnog obrazovanja (2019-2025) doprinijeće da djeca sa posebnim obrazovnim potrebama i mladi imaju jednaka prava, u skladu s individualnim mogućnostima kontinuirano i kvalitetno ovladaju kompetencijama za efikasno životno i profesionalno funkcionisanje.

[1] Shodno Zakonu o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama („Sl. list RCG“, br. 80/2004, „Sl. list CG“, br. 45/2010 i 47/2017) termin djeca sa posebnim obrazovnim potrebama obuhvataju djecu sa smetnjama u razvoju, tjelesnom, intelektulnom, senzornom smetnjom, sa kombinovanom smetnjom i smetnjama iz spektra autizma, teškoćama u razvoju, govorno-jezičkim teškoćama, poremećajima u ponašanju, teškim hroničnim oboljenjima, dugotrajno bolesnu djecu i drugu djecu koja imaju poteškoće u učenju i druge teškoće uzrokovane emocionalnim, socijalnim, jezičkim i kulturološkim preprekama.

 

Djevojčica sa smetnjama u razvoju čita knjigu u vrtiću

Author

Ministarstvo prosvjete, UNICEF Crna Gora

Datum publikacije

Jezici

Montenegrin,
Engleski

Preuzmi izvještaj s interneta

(PDF, 1,19 MB)

Istraži više