Učenje preko granica: Kosovo domaćin subregionalne razmene o ranoj intervenciji u detinjstvu
Predstavnici Severne Makedonije i Crne Gore posetili su Kosovo kako bi se upoznali sa načinima na koje integrisane usluge rane intervencije usmerene na porodicu unapređuju podršku razvoju male dece i jačaju sisteme u sektorima zdravstva
Predstavnici vlada, zdravstveni radnici i partneri UNICEF-a iz Severne Makedonije i Crne Gore okupili su se na Kosovu na dvodnevnoj regionalnoj razmeni o ranoj intervenciji u detinjstvu (ECI), kako bi razgovarali o tome kako integrisane usluge usmerene na porodicu mogu omogućiti maloj deci sa teškoćama u razvoju da pravovremeno dobiju potrebnu podršku, uz istovremeno jačanje nacionalnih sistema.
Razmena, održana 22–23. jula, okupila je donosioce odluka i stručnjake iz sektora zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite radi razmene iskustava, razgovora o reformama politika koje je Kosovo sprovelo tokom protekle dve godine i upoznavanja sa primenom rane intervencije u praksi. Kroz razgovore o politikama i posete na terenu, učesnici su razmatrali kako zemlje u regionu mogu unaprediti praćenje razvoja deteta, rano prepoznavanje razvojnih teškoća i proširiti pristup koordinisanim uslugama za decu i njihove porodice.
Na Kosovu, u Severnoj Makedoniji i Crnoj Gori, približno 300.000 dece je mlađe od šest godina, a procenjuje se da više od 45.000 dece ima razvojne teškoće. Ipak, praćenje razvoja, rano prepoznavanje i usluge rane intervencije nisu dosledno dostupni, zbog čega mnoga deca propuštaju priliku da dobiju podršku u godinama kada ona može imati najveći uticaj.
Unapređivanje integrisanih sistema rane intervencije u detinjstvu
Razmena je počela razgovorima u Ministarstvu zdravlja, gde su učesnici upoznati sa Strategijom Kosova za ranu intervenciju u detinjstvu 2025–2030 i tekućim naporima da se praćenje razvoja deteta i usluge rane intervencije integrišu u sistem primarne zdravstvene zaštite.
Učesnici su razmatrali prelazak Kosova sa lokalizovanih pilot-inicijativa ka institucionalizovanim javnim uslugama koje okupljaju multidisciplinarne timove logopeda, psihologa, fizioterapeuta, socijalnih radnika, lekara i medicinskih sestara, kako bi odgovorili na individualne potrebe svakog deteta i porodice. Razgovori su bili usmereni na upravljanje, finansiranje, razvoj kadrova i koordinaciju između sektora, kao i na iskustva proistekla iz modela rane intervencije koji je podržao UNICEF i koji se sprovodi u pet opština u partnerstvu sa nevladinim organizacijama.
Razmena je takođe naglasila značaj praćenja razvoja deteta i ranog prepoznavanja teškoća. Pravovremeno prepoznavanje razvojnih teškoća omogućava deci i njihovim porodicama da dobiju podršku na vreme, čime se kasnije u životu smanjuju prepreke za učenje, učešće i inkluziju.
Porodice u centru intervencije
Jedna od ključnih karakteristika rane intervencije u detinjstvu jeste fokus na porodice kao aktivne partnere u podršci razvoju dece.
Umesto medicinskog modela koji se oslanja na kliničke usluge u centrima, porodično usmerena intervencija zasnovana u zajednici polazi od svakodnevnog okruženja dece, njihovih odnosa i rutina. Stručnjaci rade zajedno sa roditeljima i starateljima na utvrđivanju praktičnih ciljeva i podržavaju razvoj dece kroz svakodnevne aktivnosti, igru i smislenu participaciju kod kuće, u predškolskim ustanovama i u njihovim zajednicama.
Za gospođu Dritu Asllani, državnu savetnicu u Sektoru za socijalne usluge Ministarstva socijalne politike, demografije i omladine Severne Makedonije, iskustvo Kosova pokazalo je vrednost međusektorske saradnje.
„Naša mesta dele mnoge sličnosti, uključujući način na koji razvijamo politike za decu sa smetnjama u razvoju“, rekla je ona. „Sistem rane intervencije na Kosovu posebno nas je impresionirao, jer saradnja i razmena iskustava imaju ključnu ulogu u oblikovanju politika koje utiču na sektore zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite.“
Dodala je da iskustvo Kosova pruža važne pouke dok Severna Makedonija nastavlja da jača svoj sistem.
„Posebno nas zanima da naučimo kako se sistem usmerava, pilotira, budžetira i sprovodi. Kosovo će za nas biti važna referentna tačka i radujemo se nastavku razmene iskustava kako bismo učili jedni od drugih i zajedno jačali naše sisteme.“
Od politike do prakse
Drugog dana razmene, učesnici su imali priliku da se upoznaju sa praksom ranog prepoznavanja i intervencije kroz posete Glavnom centru porodične medicine u Prištini, jednoj predškolskoj ustanovi i porodici koja prima usluge rane intervencije usmerene na porodicu.
Tokom susreta sa multidisciplinarnim timovima za ranu intervenciju, učesnici su videli kako se koordinisana podrška, usmerena na porodicu i zasnovana na svakodnevnim rutinama, pruža u prirodnom okruženju deteta.
Jedna od poseta predškolskoj ustanovi pokazala je kako inkluzivna rana intervencija omogućava deci da učestvuju zajedno sa svojim vršnjacima, uz istovremeno pružanje individualizovane podrške. Umesto da se deca izdvajaju iz grupe, terapeuti su radili kroz igru i svakodnevne interakcije, omogućavajući da se učenje, učešće i socijalna inkluzija odvijaju na prirodan način.
Za dr Iva Ivanović, dečjeg i adolescentnog psihijatra i direktorku Centra za rani razvoj pri Kliničkom centru Crne Gore, poseta je pokazala vrednost pružanja razvojne podrške u svakodnevnom okruženju deteta.
„Ono što će mi ostati u sećanju jeste da sam videla dete koje prima podršku, a da nije izolovano od druge dece“, rekla je ona. „Ona se igrala sa svojim drugaricama, dok su terapeuti kroz igru podsticali njen razvoj. Male devojčice su ostale uz svoju drugaricu i pružale joj veliku podršku.“
Osvrćući se na širi pristup, dodala je:
„Verujem da će ovaj model intervencije, koji porodicu stavlja u centar, biti uspešan, jer su porodice u srcu naše zajedničke kulture i svakodnevnog života. Ovaj model veoma dobro odgovara i Kosovu i Crnoj Gori.“
Jačanje regionalne saradnje
Iako svaka zemlja napreduje različitim tempom, učesnici su se složili da su mnogi izazovi sa kojima se suočavaju zajednički. Izgradnja održivih sistema rane intervencije zahteva snažno liderstvo, stručan kadar, koordinisane puteve upućivanja i dugoročna ulaganja u više sektora.
Razmena je naglasila značaj regionalne saradnje u ubrzavanju reformi kroz razmenu praktičnih iskustava, dokaza i pouka iz primene, umesto da zemlje razvijaju svoje sisteme izolovano.
Umesto promovisanja jednog jedinstvenog modela, poseta je podstakla učesnike da prepoznaju pristupe koji se mogu prilagoditi njihovim institucionalnim, finansijskim i kulturnim okolnostima.
Dok Kosovo nastavlja da institucionalizuje usluge rane intervencije u detinjstvu, ovakve razmene pokazuju vrednost učenja među zemljama i razmene iskustava u jačanju sistema koji obezbeđuju da svako dete dobije odgovarajuću podršku, u pravo vreme i što bliže svom domu.