Dječji brakovi – kršenje ljudskih prava
Svaka treća djevojčica i svaki šesti dječak romske i egipćanske nacionalnosti uzrasta 15-19 god. stupili u brak ili vanbračnu zajednicu
- Dostupno na:
- Crnogorski
- English
PODGORICA, 23. FEBRUAR 2018. – Svaka treća djevojčica romske i egipćanske nacionalnosti starosti 15-19 godina stupila je u brak ili vanbračnu zajednicu, dok je isto uradio i svaki njen šesti vršnjak, pokazuje istraživanje višestrukih pokazatelja stanja prava žena i djece u Crnoj Gori koje je uz podršku UNICEF-a 2013. godine sproveo MONSTAT.
Iako crnogorsko zakonodavstvo zabranjuje sklapanje dječjih brakova, mnogi takvi slučajevi ostaju nekažnjeni.
Izvršna koordinatorka NVO “Centar za romske inicijative” Fana Delija objašnjava da je od 2015. do 2017. godine kroz rad njihove organizacije spriječeno 49 brakova, ali da ti slučajevi zbog nedostatka dokaza nisu dobili sudski epilog.
Svaki ugovoreni brak nosi i novac koji se uzima za nevjestu i ako počinilac ostaje nekažnjen, samoj zajednici šaljemo poruku da je ugovoreni brak jači od zakona.
Koordinatorka Programa dječje zaštite u Predstavništvu UNICEF-a za Crnu Goru Ida Ferdinandi, ukazala je na potrebu sveobuhvatnog koordinisanog pristupa u suzbijanju dječjih brakova.
Uspješne strategije za suzbijanje dječih brakova podrazumijevaju osnaživanje djevojčica, pristup obrazovanju i drugim službama, uključivanje zajednice sa ciljem promjene društvenih normi, unapređenje ekonomske situacije djevojčica i njihovih porodica, kao i unapređenje pravnog i političkog okruženja i baze dokaza.
Sa konferencije, koja je upriličena povodom predstavljanja istraživanja “Sprečavanje dječjih brakova u Crnoj Gori: Izazovi, naučene lekcije i teorija promjene”, je poručeno da je pravni i institucionalni okvir za suzbijanje ranih brakova u Crnoj Gori dobro polazište za inteziviranje i unapređenje daljih napora na ovom planu.
Državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova, Dragan Pejanović pojasnio je da će se dječjim brakovima baviti i novoosnovani Operativni tim protiv porodičnog nasilja, nasilja nad ženama i djecom.
Kroz saradnju sa drugim institucijama posebno ćemo raditi na podizanju svijesti o pravima djeteta, nezakonitosti i kažnjavanju sklapanja prisilnih i ugovorenih brakova i pronalaženju rješenja adekvatne zaštite žrtava.
Predsjednica skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini Crne Gore Nada Drobnjak kazala je da svaki pojedinac ima odgovornost da se suprotstavi tradiciji ugovorenih brakova: “Priču o ranim, prisilnim brakovima možemo nazvati pričom o ukradenom djetinjstvu i ne gledajući da se to spriječi, mi dozvoljavamo da loša tradicija krade živote mnogih mladih ljudi.“
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Osama Kogali poručio je da bavljenje pitanjem dječjih brakova zahtijeva prepoznavanje faktora koji doprinose opstajanju te prakse.
Tu spadaju ekonomski, strukturni i socijalni faktori, poput društvenih normi i rodne nejednakosti. Dječji brakovi postoje u Crnoj Gori, uglavnom u romskim i egipćanskim zajednicama. Može se, zapravo, reći da prisustvo dječjih brakova predstavlja očigledan primjer razvojnog jaza između većinskog stanovništva i Roma i Egipćana.
U cilju poboljšanja socioekonomskog položaja ove zajednice, Vlada je izradila Strategiju za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana od 2016. do 2020. godine, koja tretira i pitanje dječjih brakova.
Predstavnica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Plamena Halačeva, pohvalila je dosadašnje napore koje je Crna Gora uložila u cilju suzbijanja dječjih brakova i naglasila da ubuduće očekuje primjenu snažnijih mjera koje će doprinijeti zaustavljanju tog problema.
Predstavljeno istraživanje je sprovedeno u okviru programa „Koordinisanim djelovanjem do suzbijanja nasilja i dječjih brakova u romskoj i egipćanskoj zajednici“ kojeg Centar za romske inicijative sprovodi u partnerstvu sa predstavništvom UNICEF u Crnoj Gori, uz finansijsku podršku Evropske unije.