Procjena bezbjednosti i kvaliteta bolničke njege majki i novorođenčadi u Crnoj Gori

Istaknuti djelovi

Obezbjeđivanje odgovarajućeg kvaliteta njege (QoC) primarni je cilj evropskog strateškog okvira Zdravlje do 2020. godine, kojim se uspostavljaju pravci javnih zdravstvenih politika za 53 zemlje članice evropskog regiona Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) (5). Odgovarajući kvalitet zdravstvene njege prepoznaje se kao presudan faktor za zdravlje i dobrobit stanovništva, ali istovremeno i kao osnovni aspekat ljudskih prava (6,7). Dokazi pokazuju da obuhvaćenost osnovnim intervencijama ne osigurava odgovarajuće zdravstvene ishode ukoliko se veća pažnja ne posveti aspektima kvaliteta njege (10-14). Na nivou ustanove, loš kvalitet njege glavni je faktor koji doprinosi smrtnosti i obolijevanju majki i novorođenčadi koji se mogu spriječiti. Prva misija za evaluaciju kvaliteta njege u odabranim porodilištima u Crnoj Gori organizovana je 2011. godine. Ministarstvo zdravlja, u partnerstvu sa Kancelarijom UNICEF-a u Crnoj Gori, a uz tehničku podršku Saradničkog centra Svjetske zdravstvene organizacije za zdravlje majke i djeteta, Instituta za zdravlje majke i djeteta IRCCS Burlo Garofolo iz Trsta u Italiji, organizovalo je 2016. godine drugu misiju sa sledećim ciljevima: a. procjeniti napredak ostvaren u odnosu na prethodnu procjenu koju je Svjetska zdravstvena organizacija uradila 2011. godine, te identifikovati preostala kritična pitanja koja se odnose na kvalitet njege majki i novorođenčadi u odabranim bolnicama u Crnoj Gori; b. predložiti naredne aktivnosti na unaprjeđenju kvaliteta njege majke i novorođenčeta na nivou ustanove, uzimajući u obzir svaki od faktora koji utiče na kvalitet njege; c. pružiti priliku nacionalnom timu ocjenjivača da se upoznaju sa instrumentima i metodama procjene. Procjena je ujedno bila predviđena kao način za upoznavanje rukovodilaca i zdravstvenih radnika sa konceptom pregleda od strane kolega i unaprjeđenjem kvaliteta u bolnicama. Misija je održana od 18-27. januara 2016. godine. Za procjenu su odabrana samo 3 porodilišta (Klinički centar u Podgorici, Opšta bolnica Berane, opšta bolnica Nikšić), te se otuda rezultati ove procjene ne mogu generalizovati na ukupan kvalitet njege u svim porodilištima u Crnoj Gori. U svom pristupu, misija je slijedila standardnu metodologiju Svjetske zdravstvene organizacije. Glavni instrument koji je korišćen je „Bolnička njega za majke i novorođenčad: instrument za ocjenu i unaprjeđenje kvaliteta“ Svjetske zdravstvene organizacije. Taj instrument omogućava sistematsku ocjenu svh različitih oblasti koje su relevantne za ukupan kvalitet njege na nivou bolnice. Konkretnije, instrument SZO uključuje sljedeće oblasti: fizička infrastruktura; osoblje i osnovni servisi; statistika, informacioni sistem za zdravstveni menadžment i medicinska evidencija; upravljanje apotekom i raspoloživost ljekova; oprema i zalihe; laboratorijska podrška; infrastruktura na odjeljenju; vođenje slučajeva (normalna aktivna faza i vaginalni porođaj, carski rez, komplikacije kod majki i hitni slučajevi, rutinska neonatalna njega, njega bolesnih beba, napredna njega novorođenčadi), monitoring i dalje praćenje; propisi i organizacija službi; prevencija infekcija; smjernice i revizija (audit); pristup bolničkoj njezi i kontinuitet njege; prava majki i novorođenčadi. Evaluacija je ukazala na dobar napredak ostvaren u odnosu na prethodnu procjenu iz 2011. godine:  Uspostavljena je Nacionalna grupa za perinatalnu njegu,čiji su članovi učestvovali u ovoj procjeni.  Sada u porodilištima koja su bila obuhvaćena ovom ocjenom postoji dobra fizička infrastruktura (voda, struja i grijanje) i dobro se održava higijena.  Neka porođajna odjeljenja su renovirana i u njima je zamijenjena određena oprema: porođajni stolovi, topli kreveti, oprema za reanimaciju novorođenčadi. U većini odjeljenja, oprema je prilično nova i u ispravnom stanju.  Ne čini se da se epiziotomija više rutinski praktikuje.  Mnoge zastarjele procedure su odbačene, npr. rutinska aspiracija amnionske tečnosti kod normalnog porođaja i podvezivanje pupčane vrpce neposredno poslije porođaja. Instrumentalno podvezivanje pupčane vrpce i njeno presijecanje se sada rade nakon prvog minuta života.  Praktikuje se kontakt „koža na kožu“, a dojenje je olakšano, iako bi se moglo unaprijediti zajedničkim smještanjem majki i novorođenčadi (rooming-in). 6  Postoji dobra timska dinamika, te posvećeno osoblje. Ipak, nijesu ispoštovane neke od sugestija iz prethodne procjene iz 2011. godine, a i dalje preostaje nekoliko oblasti za unaprjeđenje kvaliteta njege majki, beba i njihovih porodica. U nastavku dajemo listu primarnih oblasti u kojima je potrebno unaprjeđenje.  Neke od soba na odjeljenju porodilišta su uske i pretrpane, čime se otežava održavanje lične higijene, te predstavlja stvarnu barijeru za praktikovanje zajedničkog smještanja majke i bebe i dojenja „na zahtjev“. U većini bolnica i dalje ne postoje individualne pripremne i porođajne sobe. I dalje ne postoji opcija aktivnog porođaja, sa mogućnošću odabira pozicije i neograničavanja porođaja.  Postoji potreba za praćenjem primjerenosti indikacije za carski rez.  I dalje su prisutne brojne zastarjele štetne prakse (klistiranje, brijanje pubične zone, nevertikalni položaji za porođaj i Kristeller-ov zahvat).  Pratioci prilikom porođaja ili nijesu dozvoljeni, ili se to obeshrabruje.  Tečnosti za parenteralnu ishranu za prijevremeno rođene bebe nijesu uvijek dostupne (aminokisjeline i lipidi), iako se u literaturi naglašava njihova važnost za prijevremeno rođene bebe porođajne mase manje od 1500g.  Ne vrši se sprječavanje, procjena i ublažavanje bola tokom njege bolesne novorođenčadi, uključujući i hirurške slučajeve. Hitno je neophodno donijeti nacionalne smjernice za sprječavanje i tretman bola kod beba.  U gotovo svakoj oblasti nedostaju nacionalne smjernice i protokoli.  Uz izuzetak neonatalne reanimacije, malo je bilo obuke za zdravstvene radnike koji rade u bolnicama.  Revizija (audit) kliničkih slučajeva nije praksa. Razvoj kapaciteta nacionalnog tima predstavljao je dodatni rezultat ove misije. Nedavno uspostavljeni Nacionalni tim za perinatalno zdravlje, koji obuhvata tim profesionalaca uključenih u perinatalnu njegu, pokazao je kapacitet da radi na multidisciplinaran i motivisan način. Sada je važno ovu grupu konsolidovati i podržati. U ovom izvještaju daje se nekoliko preporuka kako unaprijediti kvalitet njege majki i novorođenčadi u Crnoj Gori. Osnovne preporuke za buduće djelovanje su sljedeće: 1. Nacionalni tim za perinatalno zdravlje treba da ima za cilj da, u najskorijoj budućnosti, prilikom procjene svih ostalih porodilišta u Crnoj Gori, na odgovarajući način definiše prioritete koje treba rješavati na nacionalnom nivou. 2. Treba organizovati niz obuka za bolničko zdravstveno osoblje kako bi unaprijedili znanja o međunarodnim smjernicama zasnovanim na dokazima o ključnjim aspektima vođenja slučajeva. Sugerišemo da se obuhvate sljedeće obuke: vještine i vježbe za hitne akušerske slučajeve, njega tokom normalnog porođaja, indikacije za carski rez, dojenje, njega za „novorđenčad sa malom porođajnom masom“. U tu svrhu mogao bi se koristiti nedavno ažurirani set materijala za obuku „SZO Efektivna perinatalna njega“ (EPC). Tim aktivnostima bi tehničku podršku mogao da pruži tim Saradničkog centra SZO iz Trsta. 3. Treba izraditi i distribuirati nacionalne smjernice. Nakon toga treba da uslijedi aktivnost praćenja njihove upotrebe u kliničkj praksi. 4. Od suštinske je važnosti da se na nacionalnom nivou preispita i reguliše uloga babica. Kompetencije, odgovornosti i vještine babica treba štititi i unaprjeđivati kako bi se promovisala njihova samostalnost kao primarnih profesionalaca kod normalne aktivne faze i porođaja. 7 5. Treba posvetiti više pažnje poštovanju ljudskih prava prilikom porođaja. Pravo je žene da bude uključena u proces njege. Njeno je pravo da brine o svom djetetu, a pravo je djeteta da o njemu brine njegova/njena majka, kao što je i pravo oca da bude uključen u njegu. Aktivnosti za unaprjeđenje poštovanja ljudskih prava prilikom porođaja mogu da uključuju: distribuciju povelje prava žena prilikom rađanja djeteta, seminare i kongrese. Treba uspostaviti aktivnosti praćenja kako bi se osiguralo ostvarenje napretka u ovoj oblasti. 6. Kao praktičan cilj za perinatalne zdravstvene servise u Crnoj Gori, predlažemo cilj dostizanja statusa perinatalnih zdravstvenih servisa „po mjeri porodice“ (“Family Friendly“). Taj status se dodjeljuje onim servisima koji obezbjeđuju sigurnu i efektivnu zdravstvenu njegu i koji odgovaraju na medicinske, socijalne i psihološke potrebe i očekivanja korisnika tih servisa.

Autor

UNICEF Crna Gora, Ministarstvo zdravlja, SZO

Datum publikacije

Januar 2016.

Jezici

Engleski, Crnogorski