UNHCR, UNICEF i IOM apeluju na evropske zemlje da poboljšaju obrazovanje izbegličke i migrantske dece
Neki od bitnih izazova su nedostatak prostora u školama, neadekvatna obučenost nastavnog osoblja, jezičke barijere i ograničen pristup psihosocijalnoj pomoći
- Dostupno na:
- Srpski
- English
Brisel/Ženeva, 11. septembar 2019 – Tri agencije Ujedinjenih nacija pozivaju evropske zemlje da povećaju sredstva i praktičnu pomoć svojim školskim sistemima da bi osigurale da sva deca izbeglice, tražioci azila i migranti imaju pristup i ostanu u kvalitetnom obrazovanju.
U izveštaju koji su danas objavile, UNHCR - Agencija za izbeglice UN-a, UNICEF - Fond Ujedinjenih nacija za decu i IOM – Međunarodna organizacija za migracije, navode se prepreke sa kojima se suočavaju deca i adolescenti rođeni van Evrope u pokušaju da pristupe obrazovanju u Evropi.
Trenutno je broj dece i adolescenata rođenih van Evrope (uključujući i novopridošlu izbegličku i migrantsku decu) koja rano napuštaju škole blizu dva puta veći nego dece koja su u tim zemljama rođena.
Migrantska deca takođe imaju niži stepen postignuća onda kada ne dobiju odgovarajuću podršku. Na primer, otprilike troje od četvoro dece rođene u Evropi postižu visok stepen stručnosti u prirodnim naukama, čitanju i matematici u poređenju sa samo troje od petoro dece koja su migrirala.
Trenutno je broj dece i adolescenata rođenih van Evrope koja rano napuštaju škole blizu dva puta veći nego dece koja su u tim zemljama rođena.
Ključni izazovi na koje je stavljen naglasak u ovom izveštaju su:
- Nedovoljna finansijska sredstva,
- Nedovoljno prostora u školama i nastavnog osoblja obučenog za rad sa izbegličkom i migrantskom decom,
- Jezičke barijere,
- Nedostatak psihosocijalne podrške i nedovoljan broj dopunskih časova. Dopunski časovi su od vitalnog značaja za decu koja su duže vremena propuštala školu ili dolaze iz različitih obrazovnih sistema.
Deca predškolskog uzrasta (3 do 5 godina starosti) i viših razreda srednje škole (15 i više godina starosti) posebno su pogođena nepohađanjem škole, jer često nisu obuhvaćena nacionalnim zakonima o obaveznom školovanju.
Da bi se državama pomoglo da se izbore sa ovim izazovima i eliminišu problem nedostatka osnovnih podataka, izveštaj nudi primere dobre i obećavajuće prakse u obrazovnim sistemima širom Evrope i daje niz preporuka.
U Srbiji, u skladu sa relevantnim nacionalnim zakonima, deca izbeglice, tražioci azila i migranti su se prošle nedelje upisala u škole treći put zaredom. Ovo je rezultat usklađenih napora relevantnih nacionalnih vlasti uz snažnu podršku tri agencije Ujedinjenih nacija i njihovih partnera.
Dopunski časovi su od vitalnog značaja za decu koja su duže vremena propuštala školu ili dolaze iz različitih obrazovnih sistema.
Nastavljaju se napori da se podignu kapaciteti nastavnika i školskog osoblja, kao i da se intenzivira učenje srpskog jezika i dopunski časovi, te da se obezbedi multisektorski pristup inkluziji sve dece izbeglica, tražilaca azila i migranata – posebno dece bez pratnje – u lokalne zajednice i škole.
„Za izbegličku decu, obrazovanje nije samo od prevashodnog značaja za njihovu budućnost već i za zajednice u kojima žive. Kvalitetno obrazovanje povećava životne prilike, olakšava integraciju i dobitak je i za učenike i za društvo. Ulaganje u obrazovanje za sve jeste jedna od najboljih investicija koju jedna vlada može da napravi”, rekla je Paskal Moro, direktorka Biroa za Evropu u UNHCR-u.
Izveštaj apeluje na države da osnaže veze između škola i drugih važnih javnih službi poput zdravstva i dečije zaštite da bi se osigurala eliminacija prepreka upisu i faktora koji doprinose ranom napuštanju škole. Dokument takođe preporučuje povećani pristup uslugama obrazovanja u ranom detinjstvu i unapređenje integracije mladih u više razrede srednjih škola i programe obuke.
„Uz političku volju i dodatna ulaganja, vlade širom Evrope mogu izgraditi inkluzivne sisteme javnih škola i tako obezbediti zaštitu prava na obrazovanje sve dece, bez obzira na njihov migratorni status, uz istovremenu izgradnju inkluzivnih i uspešnih zajednica” rekla je Afshan Kan, regionalna direktorka UNICEF-a za Evropu i Centralnu Aziju i specijalna koordinatorka odgovora na izbegličku i migrantsku krizu u Evropi.
Tri agencije takođe pozivaju države da povećaju napore i nadalje ulažu sredstva na nacionalnom i regionalnim nivoima u prikupljanje standardizovanih i usklađenih podataka o deci izbeglicama, tražiocima azila i migrantima u obrazovanju, da bi se na osnovu njih formulisale politike i vršilo opredeljenje sredstava.
„Eliminacija propusta u obrazovanju izbegličke i migrantske dece je od ključnog značaja za njihov razvoj i dobrobit i može imati pozitivan lančani efekat na društvo u celini. Obrazovanje takođe ima kohezivnu moć da pomogne izbegličkoj i migrantskoj deci i njihovim porodicama da uspostave veze sa lokalnim zajednicama i daju svoj doprinos. Investiranje u inkluzivno i kvalitetno obrazovanje pomoći će nam da ispunimo obavezu da osiguramo da nijedna generacija ne zaostane” rekao je Manfred Profazi, viši regionalni savetnik IOM-a za Evropu i Centralnu Aziju.
Integralni tekst izveštaja dostupan je na.
https://data2.unhcr.org/en/documents/download/71202
Kontakti za medije.
O UNICEF-u
Prisutni smo u više od 190 zemalja i teritorija, a kroz sve što radimo promovišemo prava i dobrobit dece, posebno one koja su najugroženija i isključena. U potpunosti se finansiramo od dobrovoljnih priloga pojedinaca, država i vlada, fondacija i kompanija.
Pratite UNICEF Srbija na: Facebook-u, Twitter-u, YouTube-u, Instagram-u i LinkedIn-u.