Rezultati

Praćenje prava djeteta, podaci i pristup pravdi

Dječak sa lupom
UNICEF Montenegro / Duško Miljanić / 2018

Porodični zakon Crne Gore

Porodični zakon Crne Gore, izmijenjen i dopunjen 2016. godine, obezbjeđuje djetetu legitimitet stranke u svim porodično-pravnim postupcima. Među ostalim prioritetima, uvodi i institut lica za podršku djetetu, daje bolje garancije da se glas djeteta čuje tokom čitavog sudskog postupka, te uvodi bolju definiciju  najboljeg interesa djeteta. UNICEF će nastaviti da podržava snaženje  institucionalnih i administrativnih kapaciteta svih partnera koji djeluju u ovoj oblasti, počevši od Ministarstva pravde, administrativnih i sudskih institucija, kao i nacionalne institucije za zaštitu ljudskih prava u cilju što bolje implementacije  Porodičnog zakona i pružanja usluga djeci i njihovim porodicama u skladu s međunarodnim standardima. Konkretni ciljevi su primjena sudskih i upravnih procedura/postupaka shodno uzrastu i razvojnim kapacitetima djeteta (po mjeri djeteta ) u svim sudovima, tužilaštavima i organima policije i uprave.. Opšti ciljevi su: unaprijediti prava i postupanje prema djeci u kontaktu sa  pravosudnim sistemom u ulozi svjedoka, žrtve, počinioca krivičnog djela ili učesnika u gađansko-pravnom ili upravnom postupku, povećati svijest o djeci kao nosiocima prava i osigurati da su djeca opremljena znanjem i informacijama o tome kako da ostvare pristup pravdi i koriste usluge besplatne pravne pomoći.

Konvencija o pravima osoba s invaliditetom (CRPD)

Konvencija o pravima osoba s invaliditetom (CRPD) iz 2007. godine označila je prekretnicu za djecu sa smetnjama u razvoju. Potvrdila je da se prava djece sa smetnjama u razvoju moraju priznavati i poštovati na ravnopravnoj osnovi s ostalima, te jasno naznačila obaveze vlada da osiguraju da su im prava zaštićena. U Crnoj Gori  bilo je presudno proaktivno mijenjati društvene norme, koje tolerišu  diskriminaciju i  nasilja nad djecom sa smetnjama u razvoju kao prihvaćene  disciplinske mjere, kao i stereotipe i tradicionalne stavove koji su smatrali neprihvatljivim da djeca traže zaštitu svojih prava. Da bi uspješno ostvarila zaštitu prava, djeca se moraju posmatrati kao nosioci (subjekti) prava. Cilj je stvoriti „kulturu pravde“ u kojoj načela jednakosti i nediskriminacije nijesu samo predviđena zakonom, već se pretočavaju i u praksu.

Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW)

Zdravlje žena i društveno-ekonomski položaj žena, čak i prije rođenja djeteta, direktno su povezani s realizacijom prava djeteta na optimalan  opstanak i razvoj. Istorijski posmatrano, žene su primarni staratelji djece, pa je vjerovatnije da će resursi dati u njihove ruke prije biti iskorišteni za dobrobit djece, nego oni dati u ruke muškaraca.  Otuda je diskriminacija žena pogubna ne samo po same žene, već i po narednu generaciju. Zaštita prava žena važna je sama po sebi, a ujedno obično donosi prednosti i za njihovu djecu. Nasuprot tome, zaštita prava djece, a pogotovo djevojčica, prvi je korak u promovisanju rodne ravnopravnosti žena. Nadalje, da bi djeca imala pristup pravdi, moraju da se doživljavaju kao nosioci prava, a ne predmet dobre volje odraslih. To podrazumijeva osnaživanje djece, kao i odraslih koji se za njih staraju, da traže zaštitu kada su takva prava prekršena.

Istraživanje višestrukih pokazatelja (MICS)

Prvobitno izrađen kao odgovor na preporuku Svjetskog samita za djecu da se mjeri napredak u ostvarivanju međunarodno dogovorenog seta polu-decenijskih ciljeva, prvo istraživanje višestrukih pokazatelja (MICS) sprovedeno je 1995. godine u više od 60 zemalja širom svijeta. Kako se ova istraživanja sprovode jednom u pet godina da odgovore na sve veće zahtjeve za podacima širom svijeta, UNICEF pruža pomoću u vezi sa MICS istraživanjima, počev od 2009. godine. Na taj način ne samo da se zemljama pruža prilika da isprate brze promjene u ključnim indikatorima, već i da se prati napredak ka eliminaciji razlika i nejednakosti. Kako UNICEF i njegovi partneri, zajedno s nacionalnim vladama, rade na ubrzavanju unapređenja u životima djece, nalazi MICS istraživanja često se koriste kao podloga za donošenje odluka na nivou javnih politika i kod definisanja programskih intervencija, kao i radi uticaja na javno mnjenje u pogledu položaja djece i žena širom svijeta.

Transformativno praćenje za veću ravnopravnost (TransMonEE)

Transformativno praćenje za veću ravnopravnost (TransMonEE) jeste istraživački program koji je pokrenuo i vodi UNICEF-ov istraživački centar Innocenti nakon pada Berlinskog zida, a koji sistematski prati indikatore dobrobiti djeteta, kao i njihov ekonomski i društveni položaj u tranzicionim ekonomijama. Inicijalno osmišljen za rješavanje zabrinutosti u pogledu uticaja „izgubljene decenije“ na djecu rođenu 1980-ih godina, koju je karakterisala dužnička kriza i koja je praćena strukturnim prilagođavanjima u mnogim zemljama u razvoju, UNICEF-ov program TransMonEE prešao je da prati položaj djece koja se suočavaju s nejednakostima u realizaciji svojih prava predviđenih Konvencijom o pravima djeteta.

Djeca u Crnoj Gori