Na sjeveru Crne Gore najveća stopa dojenja

i najniža stopa predškolskog obrazovanja

Jelena Perovic
 šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Osama Kogali, pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje dr Senad Begić i pomoćnik direktorice Uprave za statistiku Vuk Čađenović, na regionalnoj konferenciji predstavili su ključne nalaze MIKS istraživanja višestrukih pokazatelja stanja prava djece i porodica u Crnoj Gori sprovedenog tokom 2018. godine, u Beranama, u oktobru 2019. godine
UNICEF Crna Gora / Krsto Vulović / 2019

16 Oktobar 2019

BERANE, 16. OKTOBAR 2019. – U Beranama su na Regionalnoj konferenciji predstavljeni ključni nalazi ovog istraživanja za sjeverni region Crne Gore, koji pokazuju da je situacija na sjeveru bolja nego u drugim regionima kada je riječ o dojenju i vakcinaciji djece. Naime, u ovom dijelu Crne Gore najveća je stopa dojenja – 39 odsto beba podojeno je tokom prvog sata nakon rođenja na sjeveru Crne Gore, što je 15 procentnih poena više u odnosu na nacionalni prosjek (24%).

Rezultati ovog istraživanja pomoći će nam da saznamo kako na bolji način da planiramo i djelujemo s ciljem da unaprijedimo okruženje djece.

Vuk Čađenović, pomoćnik direktorice Uprave za statistiku

Kao i prethodno, ovo MIKS istraživanje uključilo je posebnu anketu za domaćinstva u romskim naseljima.

Podaci o djeci koja žive u romskim naseljima pokazuju da se ona ne samo suočavaju s istim izazovima kao i djeca u drugim djelovima zemlje, već su i dodatno uskraćena u smislu ranih brakova, nižih stopa pohađanja osnovnog i srednjeg obrazovanja, većeg siromaštva, itd. Stoga, ovoj djeci se mora posvetiti dodatna pažnja, jer sva djeca imaju jednaka prava.

Osama Kogali, šef predstavništva UNICEF-a za Crnu Goru

Na sjeveru roditelji manje oklijevaju kada je u pitanju vakcinacija djece. Samo 15 odsto majki djece mlađe od 5 godina u sjevernom regionu odbilo je da vakciniše svoju djecu, u nekom trenutku, iz raznih razloga − uglavnom zato što su djeca u tom trenutku bila bolesna, ali i zbog sumnji u vezi s vakcinama. Ovaj procenat na sjeveru niži je od nacionalnog prosjeka (27%) za 12 procentnih poena.

Bez obzira na to što su mnogi indikatori vezani za zdravstveno stanje, navike i ponašanja u vezi sa zdravljem znatno bolji u sjevernom regionu nego u ostatku države, takav slučaj nije, nažalost, kada se radi o testiranju na HIV. Uprkos postojanju razvijene mreže i servisa za besplatno, dobrovoljno i anonimno testiranje i savjetovanje o HIV-u, na sjeveru države je ovu mogućnost iskoristilo samo 0,9% ispitivanih muškaraca i 0,2% ispitivanih žena starosti 15−49 godina. Zahvaljujući podacima iz MIKS-a, zdravstvenom sistemu je jasno šta je potebno uraditi i koje je promjene neophodno izvršiti kako bi se povećala iskoršćenost postojećih servisa i unaprijedilo testiranje i rano otkrivanje HIV infekcije, koje je ključ uspješne sekundarne prevencije i ranog započinjanja terapije.

Senad Begić, pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje

Procenat djece koja pohađaju predškolsko obrazovanje na sjeveru niži je od nacionalnog prosjeka za 17 procentnih poena – nešto više od jedne trećine djece u sjevernom regionu (37%) ide u vrtić, dok na nivou cijele zemlje u vrtić ide svako drugo dijete (53%).

Podaci dobijeni iz MIKS istraživanja koriste se za procjenu napretka Crne Gore u postizanju Ciljeva održivog razvoja i relevantne nacionalne strategije, kao i napretka zemlje u sprovođenju Konvencije UN-a o pravima djeteta. Ovo istraživanje posljednji put je sprovedeno u Crnoj Gori tokom 2013. godine.

Radi se o najvećem istraživanju poslije popisa koje se, uz podršku UNICEF-a, sprovodi širom svijeta svakih pet godina, s ciljem prikupljanja statistički pouzdanih i međunarodno uporedivih podataka po nizu pokazatelja u oblastima zdravlja, obrazovanja, razvoja djece i uslova života djece i porodica.

MIKS istraživanje, koje je tokom 2018. MONSTAT u Crnoj Gori sproveo uz tehničku pomoć UNICEF-a i finansijsku podršku Vlade Crne Gore, UNICEF-a i UNHCR-a, jasno ukazuje na oblasti u kojima je potrebno dalje raditi, a one se prvenstveno odnose na rani razvoj djece, zaštitu djece od nasillja, obrazovanje, zdravlje i život u čistom okruženju.