Kako dobro funkcionisati dan po dan?

plan za dobrobit

UNICEF
dvije djevojcice sjede na podu naslonjene leđa o leđa  sa slušalicama na ušima i tabletima u rukama
UNICEF Crna Gora / Duško Miljanić / 2015
27 Mart 2020

Očekivano je da imamo pomiješana osjećanja i da ih ima mnogo. Neka od njih, kao što je blaga anksioznost, na primjer, pokreću nas na akciju (nabavka za sebe i porodicu, održavanje higijene, itd.). To samo po sebi nije loše, ali važno je naći pravu mjeru.

Nije dobro izbjegavati bilo koju aktivnost ili pretjerivati u nekoj od njih. Čuvajte snagu za kasnije faze, ako se situacija produži, kao što to čine maratonci!

Sjetimo se šta sve, čak i u ovoj situaciji, možemo da uradimo i doživimo, a mnogo toga može da bude pozitivno. Tu su slušanje muzike, čitanje, gledanje filmova, pažnja i pozitivan odnos s drugim osobama.

Važno je da budemo strpljivi, ljubazni i nježni prema drugima, naročito da ne osuđujemo one koji su se razboljeli.

Zapamtite: bez stigme!

Uobičajeno je da u situacijama krize prvo doživimo šok, a onda da se postepeno prilagođavamo. Istovremeno, ne reaguju svi ljudi isto i važno je da imamo razumijevanje za to.

Očekivano je i da imamo uspone i padove, da nam se raspoloženja mijenjaju. Budimo svjesni onoga što je do nas!

Dobro je ako možemo da se fokusiramo na ono što nam je pod kontrolom, a ne na ono što je van naše kontrole.

Pod našom kontrolom su stvari koje možemo da učinimo za sebe i svoju porodicu – raspored aktivnosti u kući ili pravljenje plana za dobrobit svih ukućana.

Savjeti za pravljenje plana za dobrobit:

Ostanite pri svojim uobičajenim aktivnostima ili ih prilagodite ovoj situaciji:

  • Ustajte u isto vreme i idite na spavanje u odgovarajuće vrijeme.
  • Ne postavljajte preambiciozne ciljeve.
  • Pomozite i djeci da to urade (s tinejdžerima se dogovarajte, s djecom pravite raspored).
  • Nađite prostor u kojem možete da radite. Neka vam to bude „mjesto na koje idete na posao”. Isto važi i za vaše dijete ukoliko pohađa školu ili fakultet.
  • Držite se satnice u kojoj obično radite/učite.
  • Jedite na vrijeme, kao i obično.

Povežite se s drugima

  • Povežite se sa porodicom, prijateljima i razgovarajte, pravite video-pozive, video-druženja (Zoom/Skype večere, igrajte društvene igre, itd.). Kažite drugima kako se osjećate i šta vam treba.
  • Možete da nađete druga ili drugaricu za podršku – nekog ko vam je posebno posvećen. Obavezno svojoj djeci omogućite da se preko interneta povezuju sa svojim prijateljima i društvom. Ako imate samo jedan računar u kući, napravite dogovor o korišćenju, poštujući prioritete svakog člana porodice.
  • Timovi za grupni rad, ukoliko ih imate u ovoj situaciji (vezano za posao ili za školu), redovno treba da se sastaju onlajn i da se dogovaraju.

Radite stvari u kojima uživate 

  • Čitajte knjige za koje niste imali vremena, crtajte/slikajte, pronađite onlajn časove plesa, pjevanja, stranog jezika, pogledajte predstavu ili koncert na Jutjubu, sredite stare fotografije, slažite slagalice, igrajte se s ostalim članovima svoje porodice, s kućnim ljubimcima, organizujte izazove, vježbe disanja, meditacije ili neke druge vježbe. Pustite mašti na volju.

Smanjite uronjenost u informacije.

  • Stalno smo obuzeti informacijama, porukama, vijestima. Stres je prirodna reakcija kada smo tako preplavljeni sa svih strana. A to se odražava i na naš organizam – možemo da osjećamo umor i da dođe to pada imuniteta. Zato, kontrolišite koliko ste izloženi informacijama. Odvojite lažne od pravih vijesti.

Mi ne možemo da pobjegnemo od situacije u kojoj smo, ali možemo da doziramo koliko smo izloženi situaciji.

Pratite svoja raspoloženja 

  • Možete koristiti skalu samosvijesti. Razmislite, kako biste rasporedili svoja osjećanja na skali od 1 do 10. Neka broj 1 bude osjećanje sreće, a neka 10 predstavlja stanje kako se osjećate kada ste jako loše. Sjetite se kakvi ste kada ste srećni (šta mislite, kakav osjećaj imate u tijelu, kako se osjećate). Sjetite se kakvi ste kada ste loše (šta mislite, kakav osjećaj imate u tijelu, kako se osjećate). Unaprijed pripremite plan o tome kako ćete da izlazite na kraj s tim kada se budete osjećali loše. Napravite mini plan: „Kada se osjećam loše, napraviću pauzu, pustiću omiljenu pjesmu, pozvaću nekog telefonom.“ To će vam pomoći da, kada budete loše, sebi olakšate brzim preduzimanjem akcije.

Uspostavite vrijeme kada ćete da brinete:

  • Na primjer, počnite u 17.15 h.
  • Kasnije, kad dođe vrijeme da brinete, možda će vam se brige učiniti manjim nego kada su vam prvi put pale na pamet.
  • Ako ste se sa sobom dogovorili da brinete u neko određeno vrijeme, onda ostanite vjerni tom dogovoru sa sobom.
  • Nemojte planirati da to radite prije spavanja. Ako se tada javljaju brige, uzmite papir i zapišite ih.
  • Zapisujte o čemu brinete u dnevnik i vremenom će se desiti paradoksalna stvar ‒ lista briga će se smanjiti.

Isplanirajte i ostvarite super dan!

  • Skoncentrišite se na ono što se dešava sada i ovdje.
  • Uključite vježbanje u svoj dnevni raspored.
  • Vježbajte zahvalnost (svakog jutra zapišite jednu, dvije ili tri stvari za koje ste zahvalni).
  • Proslavite postignuće na kraju dana (preslišajte se šta ste sve uspjeli da uradite tokom dana).
  •  Zadržite smisao za humor (sjetite se šta vas je sve nasmijalo ovih dana).