Škole za roditelje dostupne i u Nikšiću

Pedesetdevetogodišnji Nusret Bešo iz Nikšića otac je sedmoro djece.

Tina Dimić Raičević
UNICEF Crna Gora / Duško Miljanić / 2019

27 Januar 2020

NIKŠIĆ, 20. 12. 2019. – Pedesetdevetogodišnji Nusret Bešo iz Nikšića otac je sedmoro djece. Najstarije dijete ima 19, a najmlađe šest godina. Uprkos značajnom iskustvu u podizanju djece, Nusret je odlučio da pohađa program „Roditeljstvo za cjeloživotno zdravlje”, koji se u Crnoj Gori sprovodi uz podršku UNICEF-a, EU i Austrijske razvojne agencije. Cilj mu je bio da unaprijedi svoj odnos s djecom. Kaže da je to jedna od najboljih odluka u njegovom životu.

UNICEF Crna Gora / Duško Miljanić / 2019
Pedesetdevetogodišnji Nusret Bešo, otac sedmoro djece, priča o znanju koje je stekao u školi roditeljstva, u Nikšiću, u decembru, 2019.

U Centru za romske inicijative čuo sam da počinju s radionicama za roditelje i odlučio da se prijavim, jer sam želio da saznam na koji način mogu postati bolji roditelj. I nisam pogriješio. Radujem se svakoj radionici, jer sam na njima naučio mnogo o sebi, a onda se to odrazilo na cijelu porodicu.

Nusret Bešo, otac je sedmoro djece

On objašnjava da svakodnevno koristi vježbe koje prolaze na radionicama i da onda to prenosi svojoj supruzi, ali i komšijama.

„Oni vide da ja sada bolje razumijem svoju djecu, ali i djeca mene. Nema više svađa u kući. Kada se naljutim na djecu, objasnim im da znaju zašto sam ljut i kroz razgovor rješavamo problem. Djeci je potrebna naša pažnja, naš zadatak je da im pokažemo pravi put”, objašnjava Nusret.

Pored Nusreta, radionice pohađa još sedam majki. Među njima i Miranda Delija, majka sedmoro djece. Njen glavni motiv bila je potreba da promijeni određena ponašanja najmlađeg sina.

UNICEF Crna Gora / Duško Miljanić / 2019
Miranda Delija, majka sedmoro djece dijeli svoja iskustva iz škole roditeljstva, u Nikšiću, u decembru, 2019.

Pravio je dosta problema, bio je veoma nemiran, svađao se, tukao svoju braću i sestre. Jedino je u školi bio odličan, dok je kod kuće uvijek bio nemiran.

Miranda Delija, majka sedmoro djece

Ponašanje Mirandinog sina mijenjalo se kako je ona mijenjala svoje ponašanje i primjenjivala vježbe koje je učila na radionicama.

„Počela sam da ga više slušam, da uvažavam šta on govori, da mu poklanjam više pažnje. Prosto nisam vjerovala kako se njegovo ponašanje mijenjalo. Sad mi govori kako sam najbolja majka, pomaže mi i zahvaljuje mi”, objašnjava Miranda i ističe da je i njegov odnos s braćom i sestrama sada mnogo bolji.

Facilitatorka Maja Šaćirović izuzetno je zadovoljna postignutim rezultatima u radu s roditeljima iz romske i egipćanske zajednice.

UNICEF Crna Gora / Duško Miljanić / 2019
Facilitatorka Maja Šaćirović kaže da je zadovoljna postignutim rezultatima u radu s roditeljima iz romske i egipćanske zajednice, u Nikšiću, u decembru, 2019.

Roditelji razumiju program, vidjeli smo kolika je njihova posvećenost da primjenjuju sve što radimo i da upijaju svaki dio programa koji im prenosimo. Ono što smo takođe primijetili jeste koliko se zapravo trude i koliko na svakoj sljedećoj radionici jedva čekaju da nam ispričaju šta su to uradili, kakve izazove su imali, na koji način su ih prevazišli.

Facilitatorka Maja Šaćirović

Nju posebno raduje što su roditelji sami prepoznali da im je potrebna podrška u vaspitavanju djece.  

„Uglavnom su navodili negativna ponašanja djece s kojima nisu znali da se suoče, nisu znali koje metode da koriste, na primjer, kada je u pitanju umirivanje djece ili uspostavljanje pravila. Nakon postepenog učenja, roditelji su sami uočili da su zapravo prvo sebe mijenjali i nadogradili, pa su to onda prenosili na djecu”, objašnjava Šaćirović.

Nusret i Miranda zaključuju da niko nije savršen, pa tako ni roditelji. Oni se, međutim, trude da budu što bolji i da sve odluke koje donose zaista budu u najboljem interesu njihove djece.

Program „Roditeljstvo za cjeloživotno zdravlje”, uz podršku UNICEF-a, Evropske unije i Austrijske razvojne agencije, sprovodi se u pet opština u Crnoj Gori od 2018. godine. Program je razvijen i testiran kroz saradnju UNICEF-a sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i Univerzitetima u Velikoj Britaniji i Južnoafričkoj Republici. Osim u Crnoj Gori, primjenjuje se u zemljama širom svijeta, među kojima su i Češka, Rumunija i Sjeverna Makedonija.