Škole prve otvarati i posljednje zatvarati radi obrazovanja i zdravlja djece

UNICEF i partneri apeluju da škole moraju biti prve ustanove koje se otvaraju i posljednje koje se zatvaraju tokom pandemije

UNICEF Crna Gora
djevojčica u učionici
UNICEF Crna Gora / Duško Miljanić / 2020
08 April 2021

PODGORICA, 8. APRIL 2021. –  Savez udruženja roditelja djece i omladine s teškoćama u razvoju „Naša inicijativa”, Nacionalna asocijacija roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju Crne Gore ‒ „Nardos” i lokalna udruženja roditelja djece sa smetnjama u razvoju pridružili su se UNICEF-ovom apelu da škole moraju biti prve ustanove koje se otvaraju i posljednje koje se zatvaraju tokom pandemije.

Prema globalnom izvještaju UNICEF-a i UNESCO-a, koji se temelji na podacima iz 191 zemlje, do sada nije uočena uzročno-posljedična veza između otvaranja škola i širenja koronavirusa. Pored toga, podaci o transmisiji COVID-a-19 u Crnoj Gori koji se odnose na predškolske ustanove, osnovne i srednje škole, a koji su dostupni na veb-stranici Ministarstva prosvjete http://www.covid19.edu.me/, pokazuju da se najveći broj zaraženih nastavnika i učenika nalazi upravo u opštinama s najvećim brojem inficiranih. Ovi podaci ukazuju na to da su škole bezbjedne i da ne doprinose povećanju transmisije COVID-a-19 ukoliko se u njima poštuju sve preventivne mjere. Iz tog razloga, UNICEF apeluje na sve da poštuju mjere #DistancaRukeMaska i da škole budu posljednje ustanove koje se zatvaraju i prve koje se otvaraju tokom mjera zaključavanja.

Takođe, na globalnom nivou dostupno je mnoštvo podataka koji ukazuju da produženo zatvaranje škola negativno utiče na akademska postignuća učenika. Istraživanja i iskustva iz prethodnih decenija pokazali su da kad god djeca i mladi duže ne idu u školu dolazi do pogoršanja njihovog mentalnog zdravlja i povećanja njihove izloženosti riziku od svih vrsta nasilja. Kod najugroženije djece, izostanak učenja, kontakta s vršnjacima i drugih vidova podrške koju im škole redovno pružaju – pa čak i ako to traje svega nekoliko sedmica – može dovesti do negativnih ishoda koji će dugoročno uticati na njihov život.

Cijena zatvaranja škola je visoka – ne samo u pogledu akademskih postignuća učenika, već i u pogledu njihovog mentalnog zdravlja. Na osnovu prethodnih kriza znamo, kada dođe do prekida obrazovanja, da upravo najsiromašnija i najugroženija djeca bivaju najviše pogođena. Iz tog razloga, zatvaranje škola mora biti isključivo krajnja mjera koja se preduzima pošto su sve druge mogućnosti iscrpljene i to tako da škole budu prve ustanove koje će se ponovo otvoriti.

Huan Santander, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori

Prema navodima predstavnika Nacionalne asocijacije roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju Crne Gore „Nardos”, zatvaranje škola posebno pogađa učenike sa smetnjama u razvoju.

Smatramo da je veća šteta da škole ne rade, naročito za djecu s posebnim obrazovnim potrebama, jer praćenje onlajn nastave, bez obzira na svu raspoloživu tehnologiju, za njih predstavlja veliki problem, naročito djeci s intelektualnim smetnjama.

Savo Knežević, predsjednik NARDOS-a.
Dječak sa smetnjama u razvoju u školskoj klupi
UNICEF Crna Gora / Duško Miljanić / 2017

Predstavnici Saveza udruženja roditelja djece i omladine s teškoćama u razvoju „Naša inicijativa” ističu da škole treba da budu te koje će se prve otvarati, a posljednje zatvarati, jer se u svim obrazovnim ustanovama poštuju propisane mjere za sprečavanje širenja pandemije COVID-a-19, i u proteklih godinu dana škole nisu bile prepoznate kao mjesta na kojima je dolazilo do širenja infekcije.

Takođe, mišljenja smo da je korist od obrazovanja u školskim klupama nesrazmjerno veća od eventualnih rizika od zaražavanja po učenike, koji ne spadaju u rizične kategorije. Obrazovanje djece s posebnim obrazovnim potrebama putem onlajn aplikacija ne daje u praksi očekivane rezultate, pa se djeci i mladima sa smetnjama u razvoju prvenstveno treba omogućiti obrazovanje u učionicama, jer je u proteklih godinu dana njihova socijalizacija i integracija u mnogome usporena i narušena. Apelujemo da, prije svega, treba otvoriti Resursne centre za djecu sa smetnjama u razvoju, a takođe i škole u svim gradovima.

Nataša Anastasov iz „Naše inicijative”

UNICEF i udruženja roditelja djece sa smetnjama u razvoju saglasni su u ocjeni da je obrazovanje ključni dio plana oporavka od krize izazvane koronavirusom i da bi stoga trebalo povećati investicije u ovoj sferi radi jačanja obrazovnog sistema tokom pandemije.

Pozivamo da se što prije nađe dugoročno, sistemsko rješenje za finansiranje dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju koje nude neophodne dodatne usluge podrške ovoj djeci i njihovim porodicama i bitna su podrška inkluzivnom obrazovanju i socijalizaciji ove populacije.

Savo Knežević, predsjednik NARDOS-a.

UNICEF, „Naša inicijativa”, „Nardos” i lokalna udruženja roditelja djece sa smetnjama u razvoju apeluju da se svaka odluka o zatvaranju i ponovnom otvaranju škola zasniva na temeljnoj analizi situacije u svakoj školi, te da ove odluke treba donositi u bliskoj saradnji sa zdravstvenim stručnjacima, nastavnicima, roditeljima i učenicima. Razlog za to je činjenica da se situacija razlikuje od škole do škole, pa bi i rješenja trebala da budu prilagođena situaciji u svakoj školi.

Konačno, oni podsjećaju da obrazovni sistem nije napravljen za krizu izazvanu koronavirusom. Zbog toga je potrebno kontinuirano osluškivati ​​poruke svih zainteresovanih strana kako bi se obrazovni sistem prilagodio i bolje odgovorio na njihove potrebe tokom pandemije. Oni pozivaju na inkluzivni dijalog i aktivno učešće svih zainteresovanih strana u procesu pronalaženja rješenja za što kvalitetniji kraj ove školske godine i što bolju pripremu sljedeće kako bi učenici unaprijedili akademska i druga postignuća.