„Pomažući svijet činimo boljim mjestom“

Dugogodišnji Čuvar djetinjstva, primarijus Ivan Žokalj govori o važnosti solidarnosti u njegovu životu

Marina Knežević Barišić
Prim.dr.sc. Žokalj s djecom na igralištu u izbjegličkom kampu.
AlHattab/UNICEF

14 Siječanj 2020

Primarijus Ivan Žokalj, 49-godišnji Šibenčanin s čakovečkom adresom, već je cijelo desetljeće Čuvar djetinjstva. Ovaj liječnik, specijalist radiologije posebno cijeni obrazovanje, a svoj je životni poziv pronašao završivši studij medicine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Odrastao je u brižnoj obitelji okružen roditeljskom ljubavlju i upravo to ističe kao razlog zašto je odlučio postati redoviti donator UNICEF-a, Čuvar djetinjstva: „Moji roditelji uvijek su nastojali stvoriti ugodan dom za našu obitelj potičući nas na druženje, učenje i čitanje. Vjerovali su da ćemo tako postati bolji ljudi. Odrastajući shvatio sam kako su najveće nepravde i nesreće koje se  mogu dogoditi ljudima zasigurno gubitak doma i obitelji, društvena izolacija  te uskraćivanje ili ograničavanje pristupa  obrazovanju. Danas nažalost, živimo u svijetu u kojem su slične situacije i neprilike zasjenile živote prevelikog broja ljudi, osobito djece. Ogromna je to „mrlja“ na licu svijeta na kojem bi trebao biti osmijeh. UNICEF poštujem zato što je to organizacija koja je postala sinonim za organiziranu pomoć djeci u svim krajevima svijeta, i tako već desetljećima.“ 

Razmišljajući kako pomoći djeci da osjete bar djelić ozračja u kojem sam imao sreću odrastati odlučio sam se odazvati inicijativi Čuvari djetinjstva.

Djeca na igralištu
Knežević Barišić/UNICEF
Djeca na igralištu u kampu Za'atari u kojemu živi 80 tisuća izbjeglica iz Sirije od kojih su više od polovice djeca.

Gospodin Žokalj u prosincu 2019. godine posjetio jedan od najvećih izbjegličkih kampova na svijetu – kamp Za'atari u Jordanu u kojemu živi 80 tisuća ljudi, a više od polovice te brojke odnosi se na djecu. Kamp se nalazi svega 10 kilometara od granice sa Sirijom, a nastao je 2012. godine kada su Sirijci u Jordanu potražili sigurnost, uvjereni da će se ubrzo vratiti svojim domovima. No, djeca koja sada pohađaju prvi razred u kampu, kao i sve djevojčice i dječaci mlađi od te dobi, o Siriji znaju samo iz priča svojih roditelja. Svoju domovinu nikada nisu vidjela, a nisu vidjela niti Jordan. Kamp je okružen ogradom s bodljikavom žicom na vrhu, a izaći se smije samo uz posebne dozvole.

Posjet je trajao samo jedan dan, no bio je iznimno intenzivan i emotivan: „Pozitivan dojam ostavili su napori djelatnika UNICEF-a i ostalih humanitarnih organizacija koji predano rade na poboljšanju uvjeta života stanovnika kampa, osobito djece. Ono što me istinski rastužilo je činjenica kako u tom kampu žive tisuće djece koja ne znaju za život osim onaj u kampu. Uz pomoć u organizaciji redovnog održavanja nastave u školama, UNICEF je organizirao i program Makani. Tako su otvorena središta  u kojima postoje uvjeti za učenje školskog gradiva, ali  i različitih dodatnih životnih vještina poput informatičkog opismenjavanja, bavljenja sportom i drugih. Tijekom posjeta jednom od centara Makani zatekli smo skupinu djevojčica koja je igrala nogomet, scena koja razbija brojne stereotipe u razmišljanju o tom djelu svijeta.“

Dr. Ivan Žokalj u Makani centru u izbjegličkom kampu Za'atari.
AlHattab/UNICEF
Dr. Ivan Žokalj u Makani centru u izbjegličkom kampu Za'atari.
Djevojčice u školskim klupama.
AlHattab/UNICEF
Djevojčice u jednom od Makani centara u Za'atariju.

Posebno ga je dirnulo, kazao nam je gospodin Žokalj, iskreno uživanje djece na inkluzivnim igralištima otvorenima na više lokacija u kampu koje je UNICEF opremio uz podršku Ministarstva vanjskih i europskih poslova. „Djeca su svugdje – djeca, jednako uživaju u igri i baš svako dijete zaslužuje takvo veselje!“   

Dječak s teškoćama na inkluzivnom igralištu.
Knežević Barišić/UNICEF
Djeca uživaju uigri na inkluzivnim igralištima u kampu.

Solidarnost smatra iznimno važnom u životu svakog čovjeka: „Pokazivanje solidarnosti s djecom koja trebaju pomoć u našoj neposrednoj blizini, u Hrvatskoj i u cijelom svijetu je od velike važnosti zato što osjećaj bespomoćnosti i odbačenosti u ljudi može prerasti u ogorčenje i potom u bijes zbog osjećaja uskraćenih  prava na normalan život što stvara uvjete za nove sukobe. Obrazovanje dostupno svoj djeci ključ je za povratak mira tamo  gdje postoje višegodišnji sukobi. Obrazovanje otvara vrata bolje budućnosti koja se može ostvariti u kraćem razdoblju. Obrazovanje obogaćuje djecu znanjem i usmjerava njihove ciljeve na stvaranje boljeg svijeta od onog ispunjenog užasima sukoba i beznađa. Tek kada sam vidio silnu želju sirijske djece za školovanjem shvatio sam koliko je moje djetinjstvo bilo sretno i puno prilika. Toj djeci treba neprestano pokazivati kako nam je stalo omogućiti im da odrastu u zdrave mlade i obrazovane ljude sposobne preuzeti svoje živote u svoje ruke kojima će ponovno izgraditi nove domove i stvoriti ugodna mjesta za život. Djecu u Hrvatskoj treba poticati na davanje barem malih simboličnih donacija kako bi stekli naviku organiziranog stalnog pomaganja onim manje sretnima, osobito svojim vršnjacima, a pogotovo zato što je i naša zemlja u nedavnoj prošlosti trebala i primala pomoć.“ 

Obrazovanje dostupno svoj djeci ključ je za povratak mira tamo gdje postoje višegodišnji sukobi. Obrazovanje otvara vrata bolje budućnosti. 

„UNICEF je organizacija koja prikupljenu pomoć može na prikladan način dostaviti najpotrebitijima u svim dijelovima svijeta, vodeći računa o specifičnim potrebama pojedinih zemalja“, istaknuo je g. Žokalj i dodao: „Kako bismo svijet činili boljim mjestom za život, širili ozračje nade i međusobnog razumijevanja važno je pomoći djeci u potrebi.“

Želite li i vi pomoći ranjivoj djeci diljem Hrvatske i svijeta? Postanite redoviti donator - Čuvar djetinjstva!