Novo izvješće UNICEF-a: Prekomjerna potrošnja resursa u najbogatijim zemljama svijeta uništava okruženje djece na globalnoj razini 

Najbogatije zemlje svijeta, uključujući Finsku, Island, Nizozemsku i Norvešku, osiguravaju zdravije okruženje za djecu unutar svojih granica, ali nerazmjerno doprinose uništavanju okoliša globalno

24 Svibanj 2022
Ilustracija s naclovnice izvješća
Yukiko-Noritake

FIRENCA/NEW YORK, 24. svibnja 2022. – Najnovije izvješće UNICEF-ovog istraživačkog centra Innocenti „Mjesta i prostori“ ističe kako većina  bogatih zemalja stvara nezdrave, opasne i štetne uvjete za djecu. Ovo izvješće rangira 39 zemalja članica Europske unije (EU) i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) po pitanju osiguravanja i pružanja zdravog okruženja za djecu. Izvješće sadrži pokazatelje kao što su izloženost zagađivačima uključujući onečišćen zrak, pesticide, vlagu u domu, količinu olova u krvi djece, pristup svjetlu, zelenim površinama i sigurnim cestama te doprinose zemalja klimatskoj krizi, potrošnji resursa i količini elektroničkog otpada.

Kada bi svi u svijetu trošili resurse po stopi po kojoj ih koriste ljudi u zemljama OECD-a i EU-a, bio bi potreban ekvivalent od 3,3 planete Zemlje za zadovoljenje te razine potrošnje. Kada bi svi trošili resurse brzinom kojom to čine stanovnici Kanade, Luksemburga i Sjedinjenih Američkih Država, bilo bi potrebno najmanje pet planeta Zemalja, navodi projekcija u izvješću.

Španjolska, Irska i Portugal na prvom su mjestu tablice, međutim nijedna zemlja  OECD-a i EU-a ne uspijeva osigurati zdravo okruženje za svu djecu po svim pokazateljima. Neke od najbogatijih zemalja, uključujući Australiju, Belgiju, Kanadu i SAD, imaju ozbiljan i snažanutjecaj na globalno okruženje na temelju emisija CO2, elektroničkog otpada i ukupne potrošnje resursa po stanovniku, a također su nisko rangirane u ukupnom poretku u stvaranju zdravog okruženja za djecu unutar svojih granica. Suprotno tome, zemlje OECD-a i EU u Latinskoj Americi i Europi koje su najmanje bogate imaju mnogo manji utjecaj na svijet.

„Većina bogatih zemalja ne uspijeva osigurati zdravo okruženje za djecu unutar svojih granica, te doprinose i uništavanju okoliša u drugim dijelovima svijeta“, rekla je Gunilla Olsson, ravnateljica UNICEF-ovog istraživačkog centra – Innocenti. „U nekim slučajevima vidimo zemlje koje osiguravaju relativno zdravo okruženje za djecu unutar svojih granica, ali su istovremeno među onima koje najviše pridonose uništavanju okoliša djece u inozemstvu.“

Hrvatska na ukupnoj ljestvici u izvješću zauzima 23. mjesto. U kategoriji „djetetov svijet" Hrvatska zauzima 29. mjesto. Ta kategorija promatra okolišne indikatore kao što su zagađenost zraka, kvaliteta vode i izloženost otrovnim tvarima. U kategoriji „svijet oko djeteta“ koja se bavi pristupom zelenim površinama, prenapučenošću i sigurnošću u prometu, Hrvatska je zauzela 33. mjesto, a istraživanje je pokazalo da se u Hrvatskoj više od jedno od četiriju kućanstava suočava s neodgovarajućom količinom prostora u odnosu na broj članova kućanstva. U kategoriji „svijet u cjelini” Hrvatska je zauzela peto mjesto u svijetu zbog manje razine neodržive potrošnje resursa od ostalih zemalja (niska emisija CO2 i otpada).

Dodatni značajni rezultati UNICEF-ovog Izvješća:

  • Više od 20 milijuna djece u ovoj skupini zemalja ima povišene razine olova u krvi. U Hrvatskoj, 3,6% djece ima povišene razine olova u krvi. Olovo je jedna od najopasnijih otrovnih tvari koje se nalaze u okolišu i može imati ozbiljne posljedice na zdravlje djece.
  • Finska, Island i Norveška nalaze se u gornjoj trećini kad je riječ o osiguravanja zdravog okoliša za djecu u vlastitoj zemlji, ali su u donjoj trećini u kategoriji svijet u cjelini, s visokim stopama emisija, elektroničkog otpada i potrošnje resursa.
  • Na Islandu, u Latviji, Portugalu i Ujedinjenom Kraljevstvu 1 od 5 djece kod kuće je izloženo vlazi i plijesni dok je na Cipru, u Mađarskoj i Turskoj izloženo više od 1 od 4 djece. U Hrvatskoj, gotovo svako deseto dijete živi u domu u kojem su prisutni vlaga i plijesan što utječe na njihovo zdravlje.
  • Mnoga djeca udišu onečišćen zrak izvan i unutar svojih domova. Meksiko bilježi najveći broj izgubljenih godina zdravog života zbog onečišćenja zraka s 3,7 godina na tisuću djece, dok u Finskoj i Japanu taj broj iznosi 0,2 godine. Hrvatska je druga u Europi po onečišćenosti zraka, no kvaliteta zraka bolja je nego 1990. godine
  • Gotovo 44% petnaestogodišnjaka  u Hrvatskoj bira proizvode na temelju etičkih razloga ili utjecaja proizvoda na okoliš. Jedno od troje djece uključeno je aktivnosti iz područja zaštite okoliša.
  • U Belgiji, Češkoj, Izraelu, Nizozemskoj, Poljskoj i Švicarskoj preko 1 od 12 djece izloženo je visokom onečišćenju pesticidima. Zagađenje pesticidima povezano je s oboljenjem od karcinoma, uključujući dječju leukemiju te može naštetiti dječjem živčanom, kardiovaskularnom, probavnom, reproduktivnom, endokrinom, krvnom i imunološkom sustavu.

UNICEF poziva na sljedeće korake za zaštitu i unaprjeđenje okruženja u kojem djeca odrastaju:

  1. Vlade na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini trebaju biti predvodnici u poboljšanju okoliša u kojemu djeca odrastaju već danas kroz smanjenje onečišćenja otpadom, te onečišćenja zraka i vode te osiguravanjem visokokvalitetnog stanovanja.
  2. Potrebno je poboljšati okruženje za najranjiviju djecu. Djeca u siromašnim obiteljima češće su izložena štetnom okolišu nego djeca u bogatijim obiteljima. To dodatno učvršćuje i produbljuje postojeće razlike i nejednakosti.
  3. Treba osigurati da politike zaštite okoliša budu prilagođene djeci. Vlade i donositelji odluka trebali bi se pobrinuti da se potrebe djece uvrste u donošenje odluka. Odrasli donositelji odluka na svim razinama, od roditelja do političara, moraju uzeti u obzir potrebe djece pri osmišljavanju politika koje će utjecati na buduće generacije.
  4. Uključite djecu, glavne dionike budućnosti: Djeca će se najdulje suočavati s današnjim ekološkim problemima, ali su i najmanje u mogućnosti utjecati na tijek događaja stoga odrasli donositelji odluka na svim razinama moraju saslušati njihova gledišta i uzeti ih u obzir pri osmišljavanju politika.
  5. Vlade i poduzeća trebali bi sada poduzeti učinkovite mjere kako bi ispoštovale obveze koje su preuzele za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2050. godine. Prilagodba klimatskim promjenama također bi trebala biti u fokusu djelovanja vlada i globalne zajednice te različitih sektora od obrazovanja do infrastrukture.

„Dugujemo sebi i budućim naraštajima stvoriti bolja mjesta i prostore za razvoj djece“, poručuje Olsson. „Gomilanje sve više otpada, zagađivanje i prekomjerno crpljenje prirodnih resursa utječu na fizičko i mentalno zdravlje naše djece i ugrožavaju održivost našeg planeta. Trebamo provoditi politike i prakse koje čuvaju prirodni okoliš o kojem  najviše ovise djeca i mladi.“

Cijelo Izvješće na engleskom jeziku možete preuzeti ovdje.

O UNICEF-ovom istraživačkog centru – Innocenti

UNICEF je 1988. godine osnovao istraživački centar u Firenci za podršku svojem zalaganju za djecu u širom svijeta te za lakše identificiranje i istraživanje sadašnjeg i budućeg područja UNICEF-ovog djelovanja. Najvažniji su ciljevi Ureda poboljšati međunarodno razumijevanje pitanja koja se odnose na prava djece i olakšati punu provedbu Konvencije o pravima djeteta prateći zagovaranje diljem svijeta.

Kontakti za medije

Marijana Grubešić
Tel: 095 632 8346

O UNICEF-u

UNICEF promiče prava i dobrobit djece u svemu što radimo. U suradnji s partnerima, radimo u nekima od najizazovnijih dijelova svijeta kako bismo pomogli najugroženijoj djeci na svijetu. U više od 190 država i teritorija radimo za svako dijete, s posebnim fokusom na najranjiviju djecu.

Pratite što radimo za djecu i mlade u Hrvatskoj na našem Facebooku, Instagramu, Twitteru i YouTubeu.