Nastavnici Bosne i Hercegovine: Pokretačka snaga digitalne transformacije u obrazovanju

U Bosni i Hercegovini (BiH) približno 14.000 učenika u više od 500 škola nema pristup internetu. Time se onemogućava pristup ključnim informacijama i online učenju, što je u suprotnosti s članovima 28. i 29. Konvencije o pravima djeteta.

Digitalni samit Zapadnog Balkana 2023., održan u oktobru u BiH, bio je platforma na kojoj je UNICEF, zajedno s nastavnicima i učenicima, vlastima, međunarodnim partnerima i privatnim sektorom, uspostavio saradnju radi većih ulaganja u digitalnu transformaciju u obrazovanju. Osim toga, višemjesečni pregovori koje je vodio UNICEF s različitim partnerima, uključujući ministra prometa i telekomunikacija BiH i pružatelja internetskih usluga, rezultirali su obavezivanjem aktera na umrežavanje svih škola u BiH na internet.

Zašto digitalna transformacija? Pandemija COVID-19 otvorila je razdoblje online obrazovanja kako bi se nastavio proces učenja. 2020. i 2021. obrazovne vlasti u BiH iskoristile su priliku i pokušale pružiti podršku za 400.000 učenika osnovnih i srednjih škola. Međutim, u BiH, prosječno 20 učenika dijeli jedan računar, u usporedbi s njihovim vršnjacima u zemljama OECD-a gdje 1,2 učenika dijeli jedan uređaj.

Kako bi se moglo prijeći s učenja u učionici na učenje putem interneta ako učitelji i učenici nisu adekvatno izloženi podučavanju i učenju podržanom tehnologijom? Gledajući unaprijed, kako možemo uspješno iskoristiti snagu tehnologije, brzo i u velikim razmjerima, u svijetu nakon pandemije?

Identifikacija postojećih ICT resursa u osnovnim i srednjim školama bila je prvi korak. Time je stvoren nacrt za finansiranje i plan za rješavanje potreba nabavke računara, opreme i operativnih sistema. Razumijevanje razmjera potreba pomoglo je osigurati da podrška u učenju može doprijeti do najugroženijih škola, učenika i zajednica.

Gornja Tuzla jedna je od blizu 200 ugroženih škola koje su dobile podršku kroz UNICEF-ove programe. Bilo je i dirljivo i iznenađujuće svjedočiti reakciji školskog osoblja, koje je bilo krajnje šokirano što se njihova škola "uopće razmatrala da primi pomoć". I mi smo bili šokirani jer su to bila prvi i jedini računari koji su učenici i profesori ikada dobili u školi.

U školama nas uče da "objekat neće promijeniti svoje kretanje ako na njega ne djeluje sila". Obrazovni sistemi – s učiteljima u središtu – su ti koji su se pokrenuli, prilagodili i ubrzali digitalizaciju tokom pandemije. To je rađeno uz brigu o učenju i dobrobiti djece, istovremeno komunicirajući s roditeljima, obiteljima i širom zajednicom. To je i podsjetnik zašto nastavnici i njihovi učenici moraju biti u središtu kreiranja politika. Ubrzana transformacija mora koristiti svoj djeci.

Dobrobit i kontinuirani profesionalni razvoj učitelja jednako su ključni kako bi ih opremili potrebnim vještinama za učinkovito prepoznavanje i odgovaranje na emocionalne potrebe i potrebe ponašanja učenika, koje su UNICEF i UNESCO ocijenili kao glavne izvore stresa u nastavi. Metoda intervizije – horizontalni, strukturirani mehanizam vršnjačkog učenja i podrške – široko je prihvaćena i institucionalno podržana u osnovnim i srednjim školama u gotovo svim administrativnim jedinicama BiH kao sredstvo za rješavanje ovog izazova.

Povratne informacije nastavnika su pozitivne. “Konačno netko razmišlja o nama prosvjetnim radnicima i našem mentalnom zdravlju. U svakom slučaju UNICEF nam je puno pomogao i dao nam nova saznanja kako možemo biti podrška jedni drugima”, rekla je Amra Jaganjac, pedagoginja u OŠ Mejdan u Tuzli, BiH.

UNICEF također podržava profesionalni razvoj i jačanje pedagoško-digitalnih kompetencija učitelja i nastavnika diljem zemlje. U partnerstvu s akademskom zajednicom, UNICEF radi na povezivanju institucija preduniverzitetskog obrazovanja i nastavnika, obrazovnih vlasti i akademske zajednice. Kao rezultat našeg partnerstva sa Univerzitetom u Sarajevu, DigiEdu, pokrenute je prva platforma za učenje koja nudi samostalne akreditirane tečajeve za jačanje pedagoško-digitalnih vještina nastavnika. Putem platforme svaki nastavnik u BiH može pristupiti visokokvalitetnom materijalu za učenje. To je konkretan primjer kako nam tehnologija pomaže da premostimo postojeće podjele i pružimo jednake prilike za učenje svima, uključujući i učitelje iz Gornje Tuzle.

Tehnološki razvoj ubrzava se i utječe na sve aspekte našeg života. Neprekidno, kvalitetno obrazovanje najbolji je način da se iskoristi digitalni potencijal i omoguće sigurne, pravedne i dostupne mogućnosti učenja za svu djecu.

Digitalna transformacija u obrazovanju nadilazi pristup internetu i nabavku softvera, hardvera i licenci. To zahtijeva promjenu utvrđenih normi i navika, kao i stvaranje novih zahtjeva kojima se treba pozabaviti. Učitelji su možda najvažnija karika u ovom lancu promjena. Bez odgovarajuće obuke koja bi ih opremila bitnim vještinama, znanjem, motivacijom i trajnom potporom, nerazumno je očekivati da će ova veza ostati stabilna, premošćujući generacijski i digitalni jaz.

Postavljanje učenika u središte visokokvalitetnog i inkluzivnog obrazovnog procesa zahtijeva dobro obučene i motivirane učitelje. Bez takvih učitelja, ishodi obrazovanja neće zadovoljiti standarde koje očekuju djeca 21. stoljeća.