Čas u digitalnom dobu
“Djeca potpuno drugačije poimaju digitalizaciju i mi im se moramo prilagoditi, nastavni proces se mora modernizirati”
- Dostupno u:
- Bosanski/Hrvatski/Srpski
- English
Nastavnik geografije Mahir Mališević u nastavi koristi geografske informacijske sisteme (GIS), dostupne aplikacije i online alate uz koje "oživi" stare mape. Snalazi se na sve načine kako bi nastavu učinio što zanimljivijom. Svoj rad predstavio je tokom prezentacije dobrih praksi digitalnog obrazovanja na Konferenciji "Osmislimo obrazovanje ponovo! Poziv na akciju”, a prisutni na času su bili oduševljeni kada je predstavio pješčanu kutiju proširene stvarnosti.
“Ovakve kutije se u svijetu koriste u nastavi, a ovu sam napravio vlastitim sredstvima, sastavio od projektora kupljenog na pijaci, zakačio na ručke od kosilice i priključio na kompjuter sa odgovarajućom aplikacijom. Vrlo je koristan alat u nastavi geografije, nudi ogromne mogućnosti, a učenicima je zanimljiv i uživaju u njegovom korištenju i vizualizaciji svega onog što mogu vidjeti na geografskoj karti. Informacije koje usvajaju na ovaj način i uz druge aplikacije koje koristimo im ostaju kao trajno i funkcionalno znanje”, pojasnio je Mahir.
Obični kvarcni pijesak u kutiji u jednom momentu pretvorio se u "živu mapu", a njegovim pomjeranjem mijenjale su se boje reljefa, visine, nizije ili vodene površine, a publika se okupila oko kutije čekajući svoj red da promijene reljef, kreiraju jezero, more ili rijeku.
“Naša škola je u maloj sredini, i trudim se na sve načine djeci podići samopouzdanje, uvesti što više alata i inovacija kako bi ih pripremio za srednje škole u urbanim sredinama u koje će ih većina otići. Upotreba dostupnih digitalnih alata je neminovna, jer danas imamo generaciju koja drugačije poima digitalizaciju i mi im se moramo prilagoditi”, kazao je u izlaganju, potcrtavajući potrebu modernizacije nastavnog procesa:
“Naravno da djeca moraju znati osnove, ali mi ih danas učimo o kompasu i karti, ali da li je iko od vas koji dolazite iz drugih mjesta danas došao do ove sale koristeći kompas i kartu, ili ste pak koristili Google Maps? Mi djecu ne da ne učimo budućnosti, ne učimo ih čak ni sadašnjosti. Nažalost, najviše ih učimo prošlosti, i to se mora promijeniti”. Djeca trebaju znati šta su kompas i karta, kao i čemu služe, ali moraju znati i za Google Maps, GoogleEarth, AccuWeather”, kazao je, dodajući kako je većina korisnih aplikacija besplatna i lako dostupna:
“Nažalost, nastavnici često nisu ni sami upoznati s ovim aplikacijama, a mnogi nemaju ni osnovna sredstva ili im je loš internet u školi. Ipak, u velikom broju slučajeva se uz malo opreme može postići mnogo. Djeca imaju mobitele u rukama, s jedne strane imamo timove stručnjaka koji rade na tome da smisle što više sadržaja da ih privuku, a s druge je nastavnik koji ‘goloruk’ dođe na čas i treba da ih privuče i zainteresuje za lekciju”.
Zanimljivo i dinamično bilo je i na času jezika i književnosti koji je održala Nermina Alihodžić iz Desete osnovne škole na Ilidži, kao i na času informatike Anesa Hadžiomerovića iz mostarske Druge gimnazije.
Profesorica Nermina Alihodžić predstavila je sažetak nekoliko online časova jezika i književnosti s akcentom na rad u grupama. Kroz mini takmičenje - igru koncentracije u alatu wordwall.net prisutni su na jednostavan način mogli kreirati nastavne materijale kao što su kvizovi, i igre, a imali su priliku da u grupama odigraju dvije igre – match-up i puzzle.
„Koristeći predstavljene digitalne alate možemo dostići mnoge ishode učenja kao što je podsticanje kritičkog promišljanja kod učenika. Kod svega moramo na umu imati jednu magičnu riječ, a to je mjera. Nikada ne smijemo alat koristiti zbog alata, nego ih koristimo da motivišemo učenice i učenike i podstaknemo ih na kritičko promišljanje i rješavanje problema u svakodnevnom životu.”, kaže prof. Alihodžić Usejnovski koja je na času još predstavila i interaktivnu tablu padlet.com, kao i čitanje i razumijevanje književnog teksta koristeći YouTube video.
Podijeljeni u grupe, na papirima su skicirali nekoliko scena iz predstavljenog književnog teksta koji su kasnije prenosili u online platformu storyjumper.com – kreiranje digitalne slikovnice. Sve interaktivne vježbe predstavljene kroz radionicu bile su dostupne putem QR kodova koje je profesorica prethodno pripremila i postavila na stolove
Na početku časa informatike Anes Hadžiomerović kao uvod u robotiku predstavio je meteorološki CubeSet nanosatelit s kojim je, uz četiri različita robota, reprezentacija BiH osvojila prvo mjesto na međunarodnoj robotičkoj olimpijadi FGC 2021. Posebnu pažnju privukla je prezentacija Arduino seta, a prisutni su imali priliku učiti i zabaviti se u vježbi izrade i programiranja simulatora saobraćajnog semafora.
„Djeca trebaju posjedovati znanje iz više STEM oblasti kako bi uspješno razvijali robote, a Arduino je izvrsna osnova za rad sa drugim robotičkim komponentama. Veoma sam zadovoljan interesovanjem učesnika na današnjoj prezentaciji. Nadam se da je ovo novi korak ka modernizaciji nastavnih planova i programa u obrazovnim sistemima.“, kaže Anes, dok zadovoljstvo nisu krili ni učesnice i učesnici:
„Po prvi put sam se susrela sa ovim setom, nisam imala ranijih iskustava sa ovakvom vrstom informatičkog časa. Da sam imala ovakvo osnovno i srednje obrazovanje sigurno bi i moje profesionalno usmjerenje bilo drugačije.“, kazala je Gorana Knežević iz Agencije za statistiku BiH koja je prisustvovala času informatike.
Ministarstvo civilnih poslova BiH, UNICEF i UNESCO u Bosni i Hercegovini su 30. novembra i 1. decembra 2022. godine u Sarajevu organizirali konferenciju "Osmislimo obrazovanje ponovo! Poziv na akciju za kreiranje partnerstava u cilju omogućavanja kvalitetnog digitalnog učenja za sve" koja je okupila više od 100 učesnika i učesnica iz oblasti obrazovanja, tehnologije i telekomunikacija.
