Globalni Izvještaj o ishrani iz 2018. godine otkriva da je neuhranjenost neprihvatljivo visoka i da utiče na sve zemlje svijeta, ali i da postoji mogućnost da se to riješi.

05 Decembar/prosinac 2018
Globalni Izvještaj o ishrani iz 2018
UNICEF/Crnogorčević

Bangkok, 29. 11. 2018. godine – Najopsežniji izvještaj o ishrani na svijetu naglašava zabrinjavajuću zastupljenost i sveprisutnost neuhranjenosti u svim oblicima.

U svom petom izdanju, Izvještaj o globalnoj ishrani pruža konkretan pregled ostvarenog napretka i naglašava rješenja iz cijelog svijeta, potičući sve zainteresovane strane da djeluju kako bi riješili problem neuhranjenosti.

Procenat neuhranjenosti je neprihvatljivo visok

Neuhranjenost je univerzalni problem kojeg si nijedna zemlja na svijetu ne može priuštiti. Trećina žena u reproduktivnoj dobi je anemična, dok 39% odraslih ljudi pati od prekomjerne težine i gojaznosti, a 20 miliona beba se rodi svake godine sa premalom težinom.

Pored zdravlja, neuhranjenost utiče i na društveni i ekonomski razvoj zemalja. Procjenjuje se da neuhranjenost u svim oblicima može koštati društvo do 3,5 triliona dolara godišnje, ako uzmemo u obzir da samo rješavanje problema gojaznosti košta 500 milijardi američkih dolara godišnje.

Corinna Hawkes, predsjednica Izvještaja i direktorica centra „Center for Food Policy,“ rekla je: „Brojke zahtijevaju hitnu akciju. Neuhranjenost je najveći uzrok lošeg zdravlja i  bolesti. Zdravstvene posljedice tjelesne težine i gojaznosti dovode do oko 4 miliona smrtnih slučajeva, dok neuhranjenost uzrokuje oko 45% smrtnih slučajeva kod djece ispod 5 godina starosti. Pitanje nije „Zašto su stvari tako loše?“, već „Zašto stvari nisu bolje kada znamo mnogo više nego ranije?“

Dosadašnji napredak jednostavno nije dovoljno dobar

Značajni koraci se poduzimaju kako bi se riješio problem neuhranjenosti. Na globalnom nivou, zastoj u rastu kod djece mlađe od pet godina pao je sa 32,6% u 2000. godini na 22,2% u 2017. godini. Od 2000. godine došlo je do blagog pada neuhranjenosti kod žena sa 11,6% na 9,7% u 2016. godini. Međutim, iako postoji napredak, veoma je spor.

Procjena napretka 2018. godine u odnosu na devet ciljeva otkriva da su samo 94 zemlje od ukupno 194 ostvarile bar jedan od devet ciljeva ishrane. To znači da je većina zemalja značajno zaostala u ispunjavanju svih devet ciljeva (vidi sliku 2.5):

  • Nijedna zemlja nije blizu ispunjavanja svih devet ciljeva.
  • Samo pet zemalja je na putu da ispuni četiri od devet ciljeva – što je najviše što je bilo koja zemlja postigla.
  • Nijedna zemlja nije na putu da bi postigla ciljeve koji se brinu o gojaznosti odraslih žena i muškaraca i anemičnosti.
  • Samo 26 zemalja je na putu da postignu cilj o ženskom diabetesu.

 

U boljoj smo poziciji da stavimo tačku na neuhranjenost

Izvještaj o globalnoj ishrani za 2018. godinu ističe da rješenja već postoje, ali da efektivne ideje još nisu usvojene:

  • Sada više znamo o tome šta ljudi jedu i šta je potrebno poduzeti da bi se ishrana poboljšala. U Meksiku se procjenom poreza na pića koja sadrže šećer utvrdilo da je prodaja navedenih pića pala za 9,7% u dvije godine, nakon što je politika sprovedena, a  u poređenju sa očekivanom prodajom. Više informacija možete pronaći na stranama 94 i 95.
  • Novi revolucionarni podaci mogu potaknuti mnogo učinkovitije djelovanje. Podaci i djelovanja na lokalnoj razini bili su posebno učinkoviti. U 2012. godini Amsterdam se suočavao s krizom gojaznosti među mladima. Radi toga, pratili su gojaznost u dječjoj dobi u različitim četvrtima Amsterdama i doveli problem na vrh prioriteta. Krajem 2012. godine postavljeni su ambiciozni ciljevi. Djelovalo se putem prevencije (poput zdravog urbanog dizajna), liječenja (pomažući onima koji su već prekomjerne težine) i olakšavanjem (kao što je učenje i istraživanje), uključujući: stvaranje javnih fontana za piće, postavljanjem ograničenja na reklamiranje hrane i objavljivanje smjernica za zdravu užinu u školama. Danas se smanjila zastupljenost prekomjerne težine i gojaznosti u gradu. Više informacija možete pronaći na stranici 50.
  • Vidimo primjere država koje prave višesektorske planove kako bi ispunile svoje ciljeve. U Tanzaniji je usvojen širok spektar ciljeva – ukupno sedam, uključujući zastoj rasta, anemiju i nisku težinu pri rođenju. Ovi ciljevi predstavljaju dio ambicioznog petogodišnjeg akcionog plana za smanjenje velikog problema neuhranjenosti. Plan je uspostavljen pod direktnim rukovodstvom kabineta premijera kako bi se smanjili svi oblici malnutricije kao što su neuhranjenost i gojaznost. Širi cilj plana je da značajno poveća intervencije među najugroženijim osobama, uključujući djecu mlađu od pet godina, djevojčice u adolescenciji, trudnice i žene dojilje. Plan dostiže taj cilj tako što poziva na akciju između raznih sektora, od socijalne zaštite do obrazovanja i hrane. Više informacija možete pronaći na stranici 41.

 

  • Vlasti pokazuju posvećenost i vode razne akcije. Vlada Kine suočava se s činjenicom da su druga najveća neuhranjena populacija, s porastom prekomjerne tjelesne težine i debljanja, uz alarmantne stope porasta neizlječivih bolesti poput dijabetesa. Kako bi se to riješilo, razvila je dva plana s mogućnošću transformacije neuhranjenosti u Kini. Zdrava Kina 2030 (2016), uz izravnu uključenost predsjednika Kine, naglašava značajnu političku volju za poboljšanje zdravstvenog statusa kineskih građana. Godinu dana kasnije vlada je objavila novi nacionalni plan prehrane (2017-2030), s nizom ciljeva protiv neuhranjenosti, uključujući inhibiciju, gojaznost, anemiju, dojenje i nedostatak folne kiseline među osjetljivim osobama. Novi sistem upravljanja prehranom zaslužuje priznanje za političku i administrativnu predanost sigurnosti hrane i prehrane, pokazujući kakvu institucionalnu usklađenost može postići. Više informacija možete pronaći na stranicama 36 i 37.

 

Svijet je skrenuo sa kolosijeka, ali prilika da se neuhranjenost okonča nikada nije bila veća, kao ni dužnost da se poduzmu mjere.

Da bi se rješenja provela u djelo, autori izvještaja potiču na izvođenje kritičnih koraka u sljedećim područjima:

  • Mijenjati postojeće navike kako bi se suzbila neuhranjenost u svim njenim oblicima;
  • Prioritizovanje i ulaganje u prikupljanje podataka radi identifikovanja ključnih oblasti djelovanja;
  • Povećanje finansijskih sredstava za unapređenje programe ishrane;
  • Hitno poduzimanje mjera za uvođenje zdrave ishrane, tako što će zdrava hrana biti pristupačna širom sveta;
  • Implementacija ambicioznih obaveza koje su dizajnirane da djeluju kroz SMART ciljeve.

 

Doktorka Jessica Fanzo, kopredsednica izvještaja i izvršni profesor na Univerzitetu Johns Hopkins u Bloombergu, rekla je:

„Dok neuhranjenost svuda sprječava ljudski razvoj, koštajući milijarde dolara godišnje, sada smo u poziciji da se borimo. Od zakona kao što su porez na šećer do novih podataka, koji nam omogućuju da razumijemo šta ljudi jedu i kako najbolje možemo usmjeriti intervencije, globalna zajednica sada ima djelotvorne recepte.“

David Beasley, izvršni direktor Svjetskog programa za hranu, je dodao:

„Informacije u Izvještaju o globalnoj ishrani daleko su iznad činjenica i podataka. Ono što zaista stoji iza ovih tabela i grafika su priče o potencijalu: potencijal da što više beba doživi svoje prve rođendane, djece koja postižu svoj potencijal u školi, a odraslih koji vode zdrav i produktivan život – svi se temelje na zdravoj ishrani. Informacije koje su sakupljene, analizirane i podeljene u izvještaju o globalnoj ishrani nikada nisu same po sebi cilj, već sredstva koja nam omogućuju da spasimo živote, promijenimo živote i obezbijedimo da niko ne bude izostavljen.“

Henrietta H Fore, izvršna direktorica UNICEF-a, je rekla:

„Izvještaj o globalnoj ishrani iz 2018. godine nudi napredne korake za jačanje sposobnosti globalnih i nacionalnih sistema prehrane da daju hranljive, sigurne, pristupačne i održive dijete za djecu. Ovo mijenjanje paradigme - sistemi prehrane koji doprinose sprečavanju neuhranjenosti u svim njegovim oblicima – bit će od ključnog značaja za rast i razvoj djece, rast nacionalnih ekonomija i razvoj naroda.“

 

 

O UNICEF-u

UNICEF djeluje u nekim od najugroženijih područja na svijetu, kako bi obuhvatili djecu iz najranjivijih kategorija. Širom 190 država i teritorija, mi radimo za svako dijete, bilo gdje, kako bi sagradili bolji svijet za sve. Mi nikad ne odustajemo.

Za više informacija o UNICEF-u i našem radu za djecu, posjetite  www.unicef.org.

Pratite UNICEF u BiH na Twitteru i Facebooku.