30 godina prava djeteta: Historijska postignuća i nesporni uspjesi, ali mali napredak za najsiromašniju djecu svijeta - UNICEF

Hitno djelovanje i obnova opredjeljenja za dječija prava potrebni za rješavanje starih i nastalih prijetnji

18 Novembar 2019

NJUJORK, 18. novembra 2019. – Od usvajanja Konvencije o pravima djeteta prije 30 godina došlo je do sveukupnih historijskih postignuća za djecu svijeta. Međutim, mnoga najsiromašnija djeca tek treba da osjete efekte prema novom izvještaju Konvencija o pravima djeteta na raskršću

Kao dio obilježavanja 30. godišnjica Konvencije o pravima djeteta, izvještaj govori o nespornim dostignućima u posljednje tri decenije, dokaz da se život djece poboljšava tamo gdje postoji politička volja i odlučnost,.

„U posljednje tri decenije ostvarena su impresivna postignuća u korist djece, jer sve više njih živi duži, bolji i zdraviji život. Međutim, šanse i dalje nisu na strani najsiromašnijih i najugroženijih,“ rekla je izvršna direktorica UNICEF-a Henrietta Fore. „Pored stalnih izazova u oblasti zdravstva, ishrane i obrazovanja, djeca se danas moraju suočiti i sa novim prijetnjama poput klimatskih promjena, digitalnih prijatnji i zlostavljanja putem interneta. Samo inovacijama, novim tehnologijama, političkom voljom i povećanim resursima pomoći ćemo da se vizija Konvencije o pravima djeteta pretvori u stvarnost za svu djecu širom svijeta."

Navodeći napredak u dječijim pravima tokom protekle tri decenije, u izvještaju se navodi da:

  • Globalna stopa smrtnosti djece mlađe od pet godina opala je za oko 60 posto.
  • Udio djece koja ne pohađaju osnovnu školi smanjio se sa 18 na 8 posto.
  • Vodeći principi Konvencije o pravima djeteta - nediskriminacija; najbolji interes djeteta; pravo na život, opstanak i razvoj; i pravo na zaštitu - utjecali su na brojne ustave, zakone, politike i prakse širom svijeta.

Međutim, u izvještaju se također navodi da taj napredak nije bio ravnomjeran.

  • U zemljama sa niskim i srednjim prihodima djeca iz najsiromašnijih domaćinstava imaju dvostruko veću vjerojatnoću smrti prije njihovog petog rođendana zbog uzroka koji se mogu spriječiti nego djeca iz najbogatijih domaćinstava.
  • Prema najnovijim dostupnim podacima, samo polovina djece iz najsiromašnijih domaćinstava u subsaharskoj Africi vakcinisana je protiv ospica, u poređenju s 85 posto djece iz najbogatijih domaćinstava.
  • Uprkos padu globalne stope maloljetničkih brakova, najsiromašnije djevojčice u nekim zemljama danas su više izložene riziku nego 1989. godine.

Izvještaj se također bavi starim i novim prijetnjama koje pogađaju djecu širom svijeta:

  • Siromaštvo, diskriminacija i marginalizacija i dalje izlažu riziku milione najugroženije djece: Oružani sukobi, rastuća ksenofobija i globalna migracijska i izbjeglička kriza imaju pogubni utjecaj na globalni napredak.
  • Djeca su fizički, fiziološki i epidemiološki najviše izložena riziku utjecaja klimatske krize: brze promjene klime šire bolest, povećavaju intenzitet i učestalost ekstremnih vremenskih pojava te stvaraju nesigurnost u hrani i vodi. Ako se ne poduzmu hitne mjere, za mnogo djece najgore tek predstoji.
  • Iako je imunizirano više djece nego ikad prije, usporavanje stope pokrivenosti imunizacijom u protekloj deceniji prijeti teško postignutom postignuću u zdravlju djece: Pokrivenost cijepljenjem protiv ospica stagnira od 2010. godine, što je pridonijelo ponovnom oživljavanju smrtonosne bolesti u mnogim zemljama. U 2018. godini zabilježeno je gotovo 350 000 slučajeva ospica, što je više nego udvostručenje od 2017. godine.
  • Broj djece izvan škole je stagnirao, a ishodi učenja za one koji pohađaju školu ostaju loši: Globalno gledano, broj djece koja nisu na osnovnom nivou školovanja ostao je statičan od 2007. godine. Mnogi od onih koji se školuju ne uče osnove a kamoli vještine potrebne da bi napredovali u današnjoj ekonomiji.

Kako bi se ubrzao napredak u unapređenju dječijih prava, te riješila stagnacija i zaostajanje u nekim od ovih prava, izvještaj zahtijeva više podataka i dokaza; široka primjena dokazanih rješenja i intervencija; širenje resursa; uključivanje mladih u zajedničko stvaranje rješenja; te primjene principa jednakosti i rodne ravnopravnosti u programiranju. Ali također uviđa da iako su svi ovi elementi potrebni da bi se došlo do promjena, naš svijet koji se brzo mijenja također zahtijeva nove modalitete za suočavanje s novim prilikama i izazovima te istinsko uklapanje/ugrađivanje prava djece kao globalni uzrok.

Da bi pronašao ove putove, u narednih 12 mjeseci UNICEF planira pokrenuti globalni dijalog o tome šta će biti potrebno da obećanje o konvenciji postane stvarnost za svako dijete. Diskurs će biti inkluzivan, uključivat će djecu i mlade, roditelje i staratelje, obrazovne i socijalne radnike, zajednice i vlade, civilno društvo, akademiju, privatni sektor i medije. Takođe će uticati nadjelovanje organizacije u budućnosti.

„Konvencija je na raskršću između njene slavne prošlosti i njenog budućeg potencijala. Na nama je da ponovimo, preduzmemo odlučne korake i budemo odgovorni,“ rekla je Fore. „Trebalo bismo se ugledati na mlade ljude koji se zalažu za svoja prava kao nikada do sada, moramo djelovati sada - hrabro i kreativno.“

Kontakti za medije

UNICEF

Kancelarija UNICEF-a u Bosni i Hercegovini

O UNICEF-u

UNICEF djeluje u nekim od najugroženijih područja na svijetu, kako bi obuhvatili djecu iz najranjivijih kategorija. Širom 190 država i teritorija, mi radimo za svako dijete, bilo gdje, kako bi sagradili bolji svijet za sve. Mi nikad ne odustajemo.

Za više informacija o UNICEF-u i našem radu za djecu, posjetite  www.unicef.org.

Pratite UNICEF u BiH na Twitteru i Facebooku.