Priče iz života

Priče iz života

 

Kako pomoći romskim majkama da prekinu začarani krug

© UNICEF/BIH
Ovo je zaista odličan načiin da se romskim majkama pokaže da neko zaista misli na njih – kaže jedna od njih

Zorica nije baš tipičan primjer romske majke sa petoro djece. Ona radi kao koordinatorica IBFAN-ovog projekta za romske zajednice već neko vrijeme i sad jedva čeka da obuka mladih romskih majki nastavi u njenom dnevnom boravku. “Na početki projekta komšije u naselju bile su prilično sumnjičavi – mislili su da ja to radim samo za svoju ličnu korist. Kasnije, nakon samo nekoliko sastanaka na kojima sum ogle razgovarati direktno sa medicinskim osobljem o dojenju, zdravstvenoj njezi trudnica i imunizaciji djece, i slično, njihovo nepovjerenje je nestalo. Komšinice su nam se pridruživale jedna po jedna, kad bi od drugih čule o čemu se radi.” – priča Zorica. Podrška zajednice bila je potpuno potvrđena nakon što su podijeljeni higijenski paketi. Siromaštvo je jedan od najvećih prepreka svakom pokušaju da se unaprijedi osnovna higijena i zdrave životne navike u romskim zajednicama u BiH.   “Učesnice u radionicama često mi kažu – sad znamo da trudnice treba da se bolje hrane ali to nam malo znači da jednostavno ne možemo priuštiti da kupimo više mlijeka iil jaja”. Ipak, znanje koje steknu u radionicama za roditelje nema cijenu.

© UNICEF/BIH
Romske porodice se još uvijek suočavaju i sa socijalnom isključenoću i sa predrasudama. Mnoga djeca nemaju pristup zdravstvenim uslugama a njihovi roditelji i ne znaju kako da dođu do njih.

Nakon sesija, mlade romske majke iskazale su zahvalnost, ispisanu kvrgavim rukopisom na komadićima papira koje su im dale njihove trenerice. “Zadovoljna sam predavanjima i objašnjenjima o odgajanju, dojenju i ishrani trudnica. Ništa više ne bih dodala.” – “Lijepo smo se provele i korisno razgovarale. Trenerice su dobre i strpljive s nama.” - “Obje trenerice su bile odlične i mnogo sam naučila od njih. Željela bih da imamo ovakva predavanja češće.” - “Pažljivo sam slušala jer sam majka, a takođe sam i trudna.” – Većina  učesnica sum lade, nezaposlene i neobrazovane majke koje nemaju dovoljno edukacije ni informacija kako da pruže najbolju moguću njegu za svoju djecu i kako da se suoče sa svim izazovima sa svojom novorođenčadi.  

Radeći sa nevladinom organizacijom IBFAN, UNICEF podržava časove o odgoju za roditelje u domovima zdravlja i vrtićima širom BiH. Osposobljeni profesionalci su razvili program za obuku roditelja o odgoju i roditeljstvu, koristeći holistički pristup ranom razvoju djeteta, kako bi unaprijedili znanje roditelja i njihovu spremnost da odgovore potrebama djece od rođenja do šeste godine života. Nedavno, ovaj program je priširen tako da obuhvati i romske porodice, koje su prethodno bile isključene iz sistema osnovnih zdravstvenih usluga, zbog nedovoljnih informacija o tome, kako da dođu do njih. “Ne samo da smo dobile jedan sat odmora od kućanskih poslova, nego smo za to vrijeme dobile i vaspitačicu da nam pripazi djecu! Nadasve, mnogo smo naučile. Ovo je savršen način da se romskim majkama dokaže da neko brine i o njima.”
Regionalna direktorica UNICEF-a za Evropu i Komonvelt nezavisnih država, Maria Calivis je posjetila jedno od romskih naselja blizu Sarajeva, kako bi sa učesnicama razgovarala o ovom projektu. “Mi smo zabrinuti zbog situacije u kojoj žive djeca u BiH. Kada se govori o djeci i njihovim pravima, tu nema mjesta za razlike u smislu religije, nacije i spola, kaže Calivis. “Na mojim sastancima u BiH, ponovila sam UNICEF-ovu opredijeljenost da pomognu i podrže vladu kako bi se osiguralno da djeca dobiju najbolju moguću šansu da žive i razvijaju se u miru i harmoniji.”   Gđa Calivis je bila zainteresirana da direktno od romskih majki kakva je njihova situacija i da ih ohrabri da nastave sa uspjesima i učenjem za dobrobit svoje djece.

Podaci prikupljeni u istraživanju “Inkluzija romske djece u edukativni system u BiH”, koju je sprovela nevladina organizacija “Budimo aktivni”, finansijski podržana od strane UNICEF-a i Evropske komisije, pokazala je da, osim siromaštva, romske zajednice treba da se suoče predrasudama i socijalnom isključenoću. Roditelji neromske djece opisuju Rome kao “prljave i neuredne, vesele i zabavne, neodgovorne i lijene”, ali na pitanje “Koliko znate o romskoj kulturi, tradiciji, navikama i tradiciji?” polovina neromskih roditelja odgovorila je da ne zna ništa.

Istraživanje je pokazalo nedovoljnu podršku romskoj djeci i porodicama, u praktičnom smislu, uprkos obavezi vlada BiH i kontinuiranoj javnoj raspravi o inkluziji romske djece i povredi njihovih prava.  Na primjer, samo 1,5% romskih porodica imale su posjete socijalnih radnika. To ilustruje  nivo marginalizacije romskih zajednica kod pružanja socijalnih usluga. Oko 50%  ispitanih romskih roditelja nisu završili osnovnu školu. Obrazovni profil roditelja nije sam po sebi prepreka za motivaciju za slanje djece u školu. Problem se povećava kada djeca od njih očekuju d aim pomognu kod učenja za školu, što oni ne mogu pružiti. Oko 40% romske djece nema pristupa osnovnim zdravstvenim uslugama, ali ipak je jedan dio njih imuniziran. Oko 16%  ispitanih roditelja  nije znalo protiv kojih bolesti su cijepljena njihova djeca. Nakon UNICEF-ove podrške projektu za roditelje, Dom zdravlja u Sarajevu potvrdio je značajan porast broja imunizirane romske djece. U naseljim au kojima su organizirane radionice, sva djeca su vakcinisana.

Još jedna alarmantna činjenica jeste da nekoliko hiljada djece, među kojima je veliki broj Roma,  nisu registrovani pri rođenju. Neprijavljivanje djece void kao zanemarivanju njihovih prava na zdravstvenu zaštitu, socijalne i obrazovne usluge i predstavlja zanemarivanje i neodgovorno ponašanje roditelja. U prvim godinama djeteta, ovo je povezano sa nemogućnošću imunizacije, a kasnije sa nepohađanjem škole. Sljedeću priču anketaru je ispričala romska majka “Vrlo brzo nakon poroda majke napuštaju porodilište bez plaćanja usluga, jer nemaju novcač zbog toga, one ne dobijaju otpusnicu iz bolnice tada, nego tek kad plate za pružene usluge, ako ih ikad plate.” Ipak, registracija porodilišta uključuje podatke o porodu, vremenu rođenja, spolu djeteta, podatke o roditeljima. U stvari,  da bi djetetu dali ime, nije potrebna ni otpusnica iz bolnice za dijete, a kamoli otpusnica za majku.

Mnoge od ovih činjenica bile su nepoznate u romskim zajednica,a, jer nikoga nije zanimalo da i to objasni. Neki od njih čak govore samo romski jezik i nemoguće je doprijeti do njihklasičnim komunikacijskim sredstvima. Zato je UNICEF-ov projekat viđen kao prava prednost.

 

 
Search:

 Email this article

unite for children