Info centar

Nalazi studije

Studija se fokusira na prirodu i obim nasilja nad djecom u pet okruženja:

- Dom i porodica
- Škole i obrazovni sistem
- Druge institucije (sirotišta, djeca u sukobu sa zakonom)
- Situacije na poslu
- Društvo i ulica

Zaključak je da se nasilje nad djecom događa svugdje, u svakoj zemlji i društvu i u svim društvenim grupama. Ekstremno nasilje nad djecom može doći na naslovnice, ali djeca kažu da ih također vrijeđaju svakodnevni ponavljajući sitni akti nasilja i iskorištavanja i da ugrožavaju njihovo samopoštovanje, dobrobit i vjeru u druge.

Dok su neki primjeri nasilja neočekivani i izolirani, većina slučajeva nasilja nad djecom se vrši od strane ljudi koju ta djeca poznaju i kojima bi trebalo da mogu vjerovati: roditelji, momci i djevojke, supružnici i partneri, školski drugovi, nastavnici i poslodavci.

Većina slučajeva nasilja nad djecom ostaje sakrivena; djeca koja su izložena nasilju, kao i oni koji su svjedoci nasilja, često o tome ne govore iz straha od odmazde i zbog stigme koju nasilje nosi i za žrtvu i za počinitelja. Mnogi ljudi, pa čak i djeca, prihvataju nasilje kao neizbježan dio života. Često, djeca koja su pretrpjela nasilje, ili oni koji su svjesni postojanja takvog nasilja, šute o tome jer ne postoje sigurni i pouzdani načini da se nasilje prijavi ili da se dobije pomoć.

Obim problema*

Širom svijeta, postoji stalni nedostatak podataka o nasilju nad djecom, što potkopava razumijevanje problema i djelovanje. Podaci koji su dostupni sigurno podcjenjuju problem. Na primjer:

• Na osnovu niza studija i podataka o populaciji iz 2000. godine, WHO procjenjuje da u današnjem svijetu pojava prisilnih seksualnih odnosa i drugih oblika nasilja koji uključuju dodirivanje, među dječacima i djevojčicama ispod 18 godina, je 73 miliona (7 procenata) kod dječaka, odnosno 150 miliona (14 procenata) kod djevojčica.
• U 16 zemalja u razvoju obuhvaćenih istraživanjem o globalnom zdravlju u školama koje su proveli WHO i Centri za kontrolu i prevenciju bolesti iz SAD-a procenat djece školskog uzrasta koja su prijavila verbalno ili fizičko zastrašivanje u školama u zadnjih 30 dana je varirao od 20 procenata u nekim zemljama pa čak do 65 procenata u drugim.
• Procjenjuje se da 275 miliona djece u svijetu svake godine bivaju svjedocima domaćeg nasilja. Ovo izlaganje nasilju ima kratkoročne i dugoročne negativne posljedice na razvoj djece.
• Od otprilike 218 miliona dječijih radnika u 2004. godini, 126 miliona su radili na opasnim poslovima, po podacima ILO-a iz 2006. godine. Zadnje dostupne procjene ILO-a pokazuju da je u 2000. godini 5,7 miliona djece bilo na prisilnom ili obavezujućem radu, 1,8 miliona u prostituciji ili pornografiji, a procjenjuje se da je 1,2 miliona djece bilo žrtvama trgovine ljudima. Još mnogo više djece koja su u dobi kada po zakonu imaju pravo na rad se suočava sa nasiljem na radnim mjestima od strane poslodavaca ili kolega sa posla.
• Između 100 i 140 miliona žena i djevojaka u svijetu je izvrgnuto sakaćenju/rezanju ženskih genitalija, po podacima WHO-a.
• Cifre kojima raspolaže WHO pokazuju da je skoro 53.000 djece dobi između 0 i 17 godina ubijeno u 2002. godini.

Djeca izložena riziku
Sva su djeca potencijalno u opasnosti od nasilja, međutim:

• Dječaci su više izloženi riziku od fizičkog nasilja od djevojčica; djevojčice su više izložene riziku od seksualnog nasilja, zapuštenosti ili prisilne prostitucije. Po jednoj velikoj studiji, koja pokriva više zemalja, do 21 posto žena u nekim zemljama je prijavilo da je bilo seksualno zlostavljano prije svoje petnaeste godine.
• Djeca u nerazvijenim ili srednje razvijenim zemljama imaju više nego duplo veće izglede da budu ubijena nego djeca u razvijenim zemljama, po podacima WHO-a. Dječaci između 15 i 17 godina i djeca od 0 do 4 godine su najviše izloženi riziku.
• Određene grupe djece su posebno ugrožene, a to su djeca sa invaliditetom, djeca iz manjinskih grupa, ona koja žive na ulici, djeca u sukobu sa zakonom, i ona koja su izbjeglice i raseljeni iz svojih domova.

Šta je u pitanju
Nasilje ima razoran uticaj na djecu, izlažući preživjele riziku od zdravstvenih, socijalnih, emocionalnih problema i problema u ponašanju do kraja života. Nasilje uzgaja novo nasilje: u kasnijem životu djeca žrtve nasilja imaju veće izglede da i dalje budu žrtve ili da i sami postanu nasilnici.

Nasilje izaziva siromaštvo, nepismenost i ranu smrtnost. Fizički, emocionalni i psihološki ožiljci nasilja oduzimaju toj djeci šansu da ostvare svoje potencijale. Umnoženo više puta, nasilje oduzima i društvu potencijal za razvoj. Zaustavljanje nasilja će povećati mogućnosti za razvoj i rast.

Ali ne mora sve biti tako. Nedavna istraživanja WHO-a su identifikovala faktore koji jačaju prilagodljivost djece koja su bila žrtve nasilja. Ovi faktori uključuju sigurnu povezanost sa nekim odraslim članom porodice, visok nivo roditeljske njege, topao i zaštitnički odnos sa roditeljem koji ne vrši nasilje i zaštitnički odnos sa onima koji su u istoj situaciji.

Nedostaci u zakonodavstvu i prevencija
Odgovori Vlada na upitnike iz Studije pokazuju da su mnoge zemlje načinile prave napore ka reformi zakona u cilju rješavanja problema nasilja nad djecom. Istovremeno, ovi naporu su u potpunoj suprotnosti sa često malim ulaganjima u politike i programe za dokumentovanje slučajeva i obilježja nasilja nad djecom, za djelovanje na uzročnike nasilja i za praćenje učinka tog djelovanja.

Postoje važne praznine između opredjeljenosti za prevenciju nasilja nad djecom kroz zakone i investiranja u pozitivne programe koji bi zaustavili pojavu nasilja. Ovo je posebno tačno kada govorimo o broju ubistava djece od 15 do 17 godina starosti, seksualnom nasilju nad djevojčicama i maltertiranju novorođenčadi i mlade djece od rođenja pa do 14. godine.

Samo mali broj djece su zaštićeni zakonom koji zabranjuje tjelesno kažnjavanje u svih pet okruženja ispitanih u Studiji:
• Najmanje 106 zemalja ne zabranjuje tjelesno kažnjavanje u školama
• 145 zemalja ne zabranjuje tjelesno kažnjavanje u institucijama za skrb nad djecom
• Tjelesno kažnjavanje je dozvoljeno kao disciplinska mjera u 78 zemalja, i kao dio kriminalnih osuda u 31 zemlji.

Español Français

Search:

Email this article