Strategija BiH protiv poremećaja nastalih usljed nedostatka joda u ishrani u pripremiNacrt Strategije protiv poremećaja nastalih usljed nedostatka joda u ishrani, prezentovan je jučer na okruglom stolu, u Federalnom zavodu za javno zdravstvo u Sarajevu. Neusklađenost postojećih entitetskih pravilnika i nepostojanje mehanizma za kontrolu kvaliteta soli, omogućava na jedinstvenom BiH tržištu različite pristupe u proizvodnji i prometu soli, što za posljedicu ima loš monitoring, nepotrebno skuplju kontrolu jodiranja soli, nemogućnost poštovanja donešenih pravnih akata i u konačnosti uporabu soli lošije kvalitete koja dovodi u opasnost stanovništvo BiH od ponovnog povećanja stepena gušavosti i drugih teških poremećaja nastalih usljed jodnog deficita. Opšti cilj Strategije je do 2010. godine izvršiti eliminaciju poremećaja koji nastaju kao posljedica jodnog deficita, a pojedinačni su:
Mnogi dokumenti pokazuju da je Bosna i Hercegovina u prošlosti bila područje sa čestom pojavom gušavosti – bolesti koja je najčešća posljedica jodnog deficita. Najnoviji podaci ukazuju da je u BIH prisutan blagi stepen nedostatka joda, a da je gušavost prisutna kod oko 7% školske djece. Ovim problemom najviše je pogođeno stanovništvo u ruralnim oblastima. UNICEF u BIH još od 1999. g., pomaže sprovođenje istraživanja o bolestima usljed jodnog deficita, obuku osoblja, uspostavu mehanizama kontrole kvaliteta soli, te razvoj i harmonizaciju politika i zakonskih regulativa, u okviru kojih je i ova strategija. G. Arnold Timmer, Regionalni savjetnik UNICEF-a za pitanja jodnog deficita i njegovih posljedica, pristustvovao je Okruglom stolu, kako bi pomogao uspostavljanje efikasnih mehanizama kontrole kvaliteta soli u BIH i praćenja utjecaja univerzalne jodizacije soli nad stanovništvom u BIH.
|
