Svjetski državnici i stručnjaci pokušavaju promovirati značaj obrazovanja u okviru razvojnog programaU okviru samita koji je u New Yorku okupio svjetske lidere u cilju ocjene napretka u ostvarivanju Milenijumskih razvojnih ciljeva, 22. septembra je održana sesija na kojoj su razmijenjene ideje o načinu na koji bi se obrazovanju dao veći značaj ukazivanjem na ogroman uticaj koji ova oblast ima na Milenijumske razvojne ciljeve.
Sastanak, kojem prisustvuju čelnici država i svjetski lideri, propraćen je strahovanjem da slabi zamah u oblasti obrazovanja koji je postignut od početka decenije. Napredak koji je postignut u pogledu najsiromašnije djece, djece koja žive u zemljama zahvaćenim sukobima, u udaljenim krajevima ili su iz manjinskih grupa manji je od napretka koji je postignut u pogledu djece čije su porodice boljeg imovnog stanja. • Ukoliko bi u Keniji žene koje se bave poljoprivredom dobile isto obrazovanje kao muškarci istih godina, njihov urod kukuruza, graha i crnog graha porastao bi i do 22 procenta. (Milenijumski razvojni cilj 3-Promovirati jednakost žena i osnažiti žene ) • Dijete koje rodi majka koja zna čitati ima 50 posto više šanse da preživi duže od 5 godina, a u supsaharskoj Africi su se, prema nekim procjenama, 2008. godine mogli spasiti životi oko 1,8 miliona djece da su njihove majke imale barem srednjoškolsko obrazovanje (Milenijumski razvojni cilj 4-Smanjiti smrtnost djece) • U Burkini Faso, majke sa srednjoškolskim obrazovanjem imaju dva puta više izgleda na siguran porod u zdravstvenoj ustanovi nego majke koje uopće nemaju obrazovanja. (Milenijumski razvojni cilj 5-Poboljšati zdravstveno stanje majki) • U Malaviju, udio žena koje znaju da se rizik od prenosa HIV-a može smanjiti uzimanjem lijekova tokom trudnoće je samo 27 posto među ženama koje nemaju nikakvo obrazovanje, dok je kod žena koje imaju srednjoškolsko obrazovanje taj postotak 59. (Milenijumski razvojni cilj 6-Borba protiv HIV/AIDS-a, malarije i drugih bolesti) U periodu od postavljanja Milenijumskih razvojnih ciljeva u 2000. godini, značajan napredak je postignut u ostvarivanju kvalitetnog osnovnog obrazovanja za sve. Uprkos ovim značajnim rezultatima, međunarodna zajednica još nije na tragu ispunjenja obećanja da se u 2015. postigne kvalitetno obrazovanje za sve. U mnogim slučajevima je postignut napredak u upisu u škole na račun kvaliteta obrazovanje, dok su zanemareni drugi obrazovni ciljevi kao što su njega i obrazovanje u ranom djetinjstvu, opismenjavanje, obrazovanje omladine i odraslih, te razvoj životnih vještina. Još uvijek postoje ogromni propusti u pristupu obrazovanju i u pogledu udjela djece koja zapravo završe osnovno obrazovanje. Velika nejednakost na osnovu pola, pripadnosti narodu, nivoa prihoda, jezika ili invaliditeta još uvijek predstavlja jednu od najznačajnijih prepreka u postizanju cilja da svi završe osnovno obrazovanje. Ukoliko se trenutni trendovi nastave, 2015. će biti čak 56 miliona djece koja ne pohađaju školu. U 2008, 72 od 184 zemalje za koje postoje podaci nisu postigle paritet polova u osnovnom obrazovanju. Na sastanku će se apelirati na svjetske državnike da razmisle o većem investiranju u obrazovanje time što bi doprinijeli popunjavanju sredstava koja nedostaju u iznosu od 16 milijardi $ koji je potreban da se postigne cilj da svi dobiju osnovno obrazovanje. S obzirom na to da je do roka za ispunjavanje milenijumskih ciljeva ostalo svega pet godina, neophodno je da se odmah pređe sa riječi na djela. Više informacija moguće je dobiti od: Ali Willis, Ured njenog visočanstva, Sheikha Mozah bint Nasser al Missned
Tel: + 33 (0) 1 45 68 17 06 E-mail: s.williams@unesco.org Eileen Burke, Save the Children, Media, New York External links open in a new window and take you to a non-UNICEF web site.
|
